Visoke kamatne stope omogućile su bankama da akumuliraju rezerve gotovine za preuzimanja, no zabrinutosti na nacionalnim razinama oko takvih poteza možda bi mogle kočiti buduća spajanja.
Istina je da je europski financijski krajolik ispunjen razgovorima o preuzimanjima.
Talijanski UniCredit trenutačno povećava udio u njemačkom Commerzbanku, francuska banka BNP Paribas je bacila oko na osiguravateljsku tvrtku AXA, a španjolski BBVA želi postati vlasnik Sabadella.
Ukratko, spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru sada su vruća tema i u 2025. godini moglo bi na tom planu doći i do “usijanja”, smatra Hyder Jumabhoy, partner za spajanja i akvizicije u pravno-konzultantskoj tvrtki White & Case.
Nakon financijske krize 2008. godine spajanja i akvizicije u bankovnom sektoru eurozone snažno su usporili. U razdoblju od 2008. do 2020. godine, u smislu imovine koja je promijenila vlasnika, pad je naspram desetljeća prije financijske krize bio izrazito visok, čak 66 posto.
Regulatorni okvir sada je i dalje strog, no kamatne su stope bile faktor koji je promijenio okružje. S jedne strane banke su akumulirale gotovinu a s druge strane znak zdravijeg stanja sektora je i povlačenje državne potpore bankama koje su morale biti spašavane.
Tako se talijanska vlada želi riješiti udjela u banci Monte dei Paschi di Siena, a britanska želi izaći iz NatWesta.
Početak pada troškova zaduživanja također je dobar motiv za akvizicije jer banke sada žele diverzificirati izvore prihoda.
Jumabhoy smatra da je to značajno i zato što se navike u bankarstvu mijenjaju.
“Klijenti sada ne žele od vas kupiti samo jedan proizvod, već više njih. To znači da velike banke sada upravljaju različitim brendovima pod jednim kišobranom”, ocjenjuje.
Također, spajanja mogu omogućiti bankama da kombiniraju ekspertizu i na taj način upotpune koristi za klijente, pod uvjetom da tržišno natjecanje ostane zdravo. U slučaju međunarodnih spajanja dobiva se i na ekspertizi poslovanja u različitim regijama, navodi Euronews.
Stvaranje snažnih banaka je moguće jedan od načina da eurozona poveća konkurentnost ako su banke bolje pozicionirane za ulaganja u inovaciju.
“Veličina je bitna za sposobnost banaka za globalnu utakmicu”, smatra Marco Troiano iz europske rejting agencije Scope Ratings.
Po njegovim riječima, u investicijskom bankarstvu potrebno je imati velike bilance kako bi se reducirala izloženost.
No, stručnjaci upozoravaju da je ograničavajući faktor za konsolidaciju bankarskog sektora način razmišljanja prema kojemu dominiraju želja za lokalnom kontrolom i stvaranje nacionalnih prvaka, kao i neprijateljstvo prema prekograničnim spajanjima.
Brojke Europske središnje banke pokazuju da se u razdoblju od 1999. do 2020. 80 posto spajanja i preuzimanja dogodilo na nacionalnoj razini.
Način razmišljanja vidljiv je i u reakcijama političara, pa je tako njemački kancelar Olaf Scholz rekao da je protiv preuzimanja Commerzbanka od UniCredita.
Francuski je predsjednik Emmanuel Macron, doduše, izrazio potporu za prekogranična spajanja, pa je rekao da bi prihvatio hipotetsku ideju o prodaji banke Societe Generale španjolskom Santanderu. No, pitanje je što bi pokazala praksa.
Stručnjaci upozoravaju da u svemu treba jako voditi računa o stabilnosti jer stvaranje banaka koje su prevelike da propadnu može, u slučaju prijetnje kolapsom, postati pogubno za širi gospodarski okvir.
“Banke su globalne za života, a nacionalne u smrti”, upozorava Thierry Philipponnat, glavni ekonomist za NGO Finance Watch citirajući bivšeg guvernera Bank of England Mervyna Kinga.
Pitanje je li europske banke učinkovito upravljaju rizikom je također vruća tema.
No, stručnjaci smatraju i da je Europa previše nesklona riziku čime gubi konkurentnost globalno.
“Spajanja su jako dobro regulirana. Banke imaju puno likvidnosti i puno je zaštitnih poluga”, smatra Troiano.
Pročitajte još:
Ponovni dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću i novo razdoblje deregulacije moglo bi u SAD-u dovesti do intenziviranja aktivnosti oko spajanja i akvizicija u bankarskom sektoru.
Jumabhoy vjeruje da će i paneuropska spajanja doći na red već u prvoj polovici iduće godine.
