Eskalacija sukoba na Bliskom istoku izazvala je nove turbulencije na globalnim tržištima kapitala. Cijene energenata, posebno nafte i plina, snažno rastu, jednako kao i zabrinutost zbog ubrzane inflacije u Europi i SAD-u. U javnosti se već razmatra kako će se sukob odraziti na gospodarski rast, ali posljedično i monetarnu politiku, čineći središnje banke sklonijima restriktivnijim mjerama i potencijalnim povećanjima kamatnih stopa.
Kratku analizu utjecaja sukoba na Bliskom istoku na tržišta napravila je Karin Kunrath, glavna direktorica za ulaganja (CIO) u Raiffeisen Capital Managementu, europskom upravitelj imovinom. Vrijednost imovine pod upravljanjem krajem listopada prošle godine iznosila je 46,5 milijardi eura te je to najveće društvo za upravljanje fondovima unutar RBI Grupe, prisutno na ključnim europskim tržištima. Analizirani su mogući scenariji razvoja situacije te implikacije za investicijske strategije.
Kako sukob između Izraela, SAD-a i Irana utječe na globalna financijska tržišta te cijene energenata? Hoće li sukob ostaviti traga na ekonomskim prognozama?
– Početne reakcije na financijskim tržištima bile su relativno suzdržane, iako su rizičnija ulaganja poput dionica i obveznica višeg rizika zabilježila pad cijena. S druge strane, robe – osobito nafta, plin i zlato – kao i američki dolar, koji se smatra kriznom valutom, snažno su porasli. Državne obveznice, koje se inače smatraju sigurnim utočištem u razdobljima volatilnosti, također su zabilježile pad cijena i rast prinosa, ponajviše zato što je tržište kapitala počelo uračunavati rizik značajnijeg rasta inflacije. Očekivano smanjenje kamatnih stopa u SAD-u time je dodatno odgođeno, a moguće je i da ga uopće neće biti.
Hoće li rast cijena energenata i posljedično inflacija biti presudne za odluke Europske središnje banke? Kako bi se kriza na Bliskom istoku mogla odraziti na Europu?
– Budući da je Europa zbog energetske ovisnosti posebno osjetljiva na rast cijena energije i uvoznu inflaciju, tržišta sada sve više očekuju da bi Europska središnja banka do kraja godine mogla povećati kamatne stope. Hoće li ovaj sukob imati trajne negativne posljedice za globalno gospodarstvo ili čak dovesti do recesije, prije svega ovisi o trajanju sukoba te o značajnom rastu cijena energije uzrokovanom poremećajima u opskrbnim lancima i uništenim proizvodnim kapacitetima. U ovom trenutku još nije moguće pouzdano procijeniti kakav će utjecaj sukob imati na inflaciju, raspoloženje potrošača, tržište rada i konačno globalni gospodarski rast. Do sada su prognoze rasta bile izrazito pozitivne. Korporativne zarade također su bile vrlo dobre, kao i izgledi za nadolazeća tromjesečja i cijelu godinu.
Iz današnje perspektive, ako sukob potraje samo nekoliko tjedana, njegov utjecaj na oporavak globalnog gospodarstva trebao bi biti ograničen i privremen. U skladu s promijenjenim tržišnim okruženjem prilagođavamo i raspodjelu ulaganja.
Što se očekuje kako će se kretati prinosi na državne obveznice? Koje su države više izložene te kako će to utjecati na Vaša daljnja ulaganja?
– Očekujemo pad prinosa na francuske i njemačke državne obveznice te i dalje stavljamo naglasak na australske i britanske. Unutar portfelja državnih obveznica u koje smo investirali očekujemo pozitivne rezultate, osobito kod američkih državnih obveznica. Snažan rast cijena energenata ponovno potiče zabrinutost zbog inflacije, a time i mogućnost da će središnje banke djelovati restriktivnije nego što se ranije očekivalo. To bi moglo negativno utjecati na tržišta obveznica. Naše pozicioniranje stoga također podrazumijeva brzo ponovno uspostavljanje opskrbe energentima s Bliskog istoka.
Kakva je trenutačna situacija na tržištu korporativnih obveznica?
– Na tržištu korporativnih obveznica i dalje zauzimamo defenzivan stav te smo oprezno pozicionirani kako u američkim visokoprinosnim korporativnim obveznicama tako i u korporativnim obveznicama investicijskog rejtinga denominiranim u eurima. Uz trenutni geopolitički šok na Bliskom istoku, sve veći problemi na tržištu privatnog kreditiranja i kredita s visokim stupnjem zaduženosti mogli bi dodatno otežati refinanciranje na tržištu korporativnih obveznica. Rizici prelijevanja zasad se čine ograničenima, no situaciju treba pomno pratiti.
Kako se kriza odrazila na obveznice tržišta u razvoju?
– Nakon događaja u Iranu i njihova utjecaja na energetsko tržište te općeg rasta averzije prema riziku, obveznice tržišta u razvoju bilježe rast premija rizika. Već smo ranije zauzeli oprezan stav prema obveznicama tržišta u razvoju denominiranima u tvrdim valutama. Aktualna situacija na Bliskom istoku i mogućnost duljeg i šireg sukoba dodatno potvrđuju takav oprezan pristup.
Jesu li globalna tržišta dionica već reagirala na krizu na Bliskom istoku?
– Globalna tržišta dionica posljednjih su mjeseci ostala relativno stabilna. Međutim, rat u Iranu trenutno je u središtu pozornosti te će dominirati svakodnevnim tržišnim kretanjima i uzrokovati volatilnost. U mjesecima koji dolaze smatramo da će tržišta dionica i dalje biti podržana povoljnim gospodarskim okruženjem i solidnim korporativnim zaradama. No zbog visoke razine neizvjesnosti povezane s ratom zauzimamo nešto oprezniji investicijski pristup.
Pozitivan trend na tržištima u razvoju nastavlja se i početkom 2026., što upućuje na to da su ta tržišta vjerojatno već dosegnula dno. Budući da su vrijednosti dionica u posljednje vrijeme rasle brže od dobiti kompanija, daljnji rast zarada ostaje ključan faktor. To se trenutačno vidi na primjeru Južne Koreje, gdje je snažan rast cijena dionica bio praćen značajnijom korekcijom. Takav razvoj događaja ponajprije vidimo kao zdravo prilagođavanje tržišta i
rebalans portfelja nakon razdoblja u kojem su cijene privremeno nadmašile temeljne pokazatelje.
Što se dogodilo na tržištu roba?
– Globalna tržišta roba u posljednje su vrijeme snažno rasla. Nakon iznimno dobrih rezultata plemenitih metala tijekom proteklih dvanaest mjeseci, u posljednje vrijeme zabilježena je određena konsolidacija. Energetske sirovine posebno su snažno reagirale na rat u Iranu. U ovom je trenutku teško procijeniti kakve bi srednjoročne posljedice sukob mogao imati na ponudu. Ipak, jasno je da je u kratkom roku u cijene već ugrađena značajna premija rizika.
