Odlazi li popis stanovništva u povijest?

Potkraj ožujka, Sabor je usvojio Zakon o središnjem registru stanovništva. Ovaj zakon je dosta dugo bio u proceduri i čak se pretpostavljalo da će biti donesen u prosincu prošle godine. Stupit će na snagu u tri vremenska perioda.

Jedan dio članaka Zakona stupit će na snagu od 1. siječnja ove godine, drugi dio od 1. siječnja slijedeće godine a ostatak od 1. lipnja 2026. godine. Središnji registar, koji će sadržavati podatke iz popisa stanovništva bit će ažuriran u realnom vremenu, podatke će crpiti iz više izvora, a vodit će ga Porezna uprava.

Središnji registar stanovništva je elektronički vođena službena evidencija koja sadrži podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima. Također će se u Registru nalaziti podaci iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Podatke će crpiti iz velikog broja službenih registara popit registra za OIB, prebivalište, zaposlenje, socijalni status, skrbništvo, bračni status, podaci o vlasništvu nekretnina, invalidnost, obrazovanje, nacionalnost i dr. a u njega će se upisivati i podaci o opcionalnim izjavama građana koji se mogu odnositi na neformalno partnerstvo, vjeru, kontakt podatke i slično.

Zašto je Registar osnovan?

Republika Hrvatska je u razdoblju od 2019. do 2023. godine dobila preporuke Vijeća Europske unije koje se odnose na redefiniranje sustava socijalnih davanja i to:

CSR 2019. 2.2 – Konsolidirati socijalne naknade i poboljšati njihovu sposobnost za smanjenje siromaštva,

CSR 2021. 1.3 – Osigurati održiv i uključiv oporavak., 1.4 – Dati prednost fiskalnim strukturnim reformama koje će pomoći u osiguravanju financiranja za prioritete javne politike i pridonijeti dugoročnoj održivosti javnih financija, uključujući jačanje obuhvata, primjerenosti i sufinanciranja, održivost sustava zdravstvene i socijalne zaštite za sve,

CSR 2022. 1.1 – Uzeti u obzir kontinuiranu privremenu i ciljanu potporu kućanstvima i poduzećima koja su najosjetljivija na poskupljenja energije i

CSR 2023. 1.1 – Ako ponovno povećanje cijena energije zahtijeva mjere potpore, osiguranje da su one usmjerene na zaštitu ranjivih kućanstava i tvrtki.

Dodatkom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji je prihvaćen na sjednici Vlade 31. kolovoza 2023. godine, prihvaćena je mjera Uspostave Registra stanovništva, obitelji i kućanstava, čime je preuzeta obveza uspostave registra do kraja četvrtog tromjesečja 2025., uz njegovu punu primjenu do kraja drugog tromjesečja 2026. godine.

U koju svrhu će se koristiti podaci iz Registra?

Prema trećem članku Zakona podaci iz registra koristiti će se za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka korisnika određenih ovim Zakonom.

Omogućit će realan izračun dohotka po članu kućanstva za bolje ciljane mjere socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima.

Onemogućit će zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica kroz veću ažurnost i povezanost podataka

Administrativno rasteretiti građane u postupcima ostvarivanja različitih prava. Proaktivnom ulogom države pri dodjeljivanju prava neće više biti potrebno podnositi zahtjeve, dostavljati dokumentaciju ili provoditi postupke s ciljem ostvarivanja određenih prava, nego će država prepoznavati kućanstva koja ih imaju pravo ostvariti.

Omogućit će svim građanima uvid u vlastite osobne podatke na jednom mjestu, pa ako bude grešaka moći će poslati zahtjev za ispravak.

Što će se dogoditi s popisom stanovništva na koji smo navikli?

Više se neće održavati klasični popis stanovništva, kojeg smo imali svakih deset godina. To će predstaviti značajnu uštedu u bržavnom budžetu jer na zadnji popis stanovništva država je potrošila 23,5 mil eura.

Tko će sve biti evidentiran u Registru?

Središnji registar stanovništva sadržavat će podatke o srodstvu, podatke o kućanstvima i podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima:

1. Hrvatski državljani s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj
2. Hrvatski državljani s prebivalištem i/ili boravištem izvan Hrvatske
3. Stranci koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj

Za svaku osobu upisanu u Središnji registar generirat će se podaci o srodstvu, prema članku 19.

“(1) Generiranjem srodstva smatra se povezivanje jednoznačno određene osobe putem osobnog identifikacijskog broja s djecom, bračnim drugom, izvanbračnim drugom, životnim partnerom, neformalnim životnim partnerom, roditeljima, bakama i djedovima te braćom i sestrama, putem njihovog osobnog identifikacijskog broja.
(2) Generiranje srodstva provodi se u Središnjem registru preuzimanjem dostupnih podataka iz državnih matica, odnosno registra životnog partnerstva u realnom vremenu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, generiranje srodstva kod izvanbračnih drugova ili
neformalnih životnih partnera provodi se temeljem dobrovoljnih izjava prema odredbama ovoga Zakona.”, navedeno je u Zakonu.