Javno objavljivanje cijena je značajan iskorak, ali se ne treba fokusirati samo na maloprodaju

Vladina odluka kojom se želi omogućiti veća transparentnost cijena u trgovini na malo stupila je na snagu 15. svibnja. Riječ je o tzv. izraelskom modelu uvedenom još 2015. godine koji od trgovaca traži javno objavljivanje cijena proizvoda.

Toj odluci prethodile su visoke stope inflacije, posebno u sektoru hrane, a cilj mjere je transparentno i jednostavno praćenje promjena cijena zahvaljujući kojem će potrošači moći donositi informirane odluke.

U tekstu “Iste cijene za sve? Što nam govore novi podaci o trgovinama diljem Hrvatske” dr. sc. Marina Tkalec i dr. sc. Ivan Žilić navode kako je spomenuti model u Izraelu urodio plodom te su cijene pale za četiri do pet posto, ponajviše zbog korištenja alata za usporedbu cijena koji su se razvili netom nakon implementacije.

Neki od takvih alata već su dostupni i u Hrvatskoj pa je tako aplikacija Košarica, koja na jednom mjestu pronalazi i prikuplja podatke o akcijama i sniženjima cijena u velikim prodajnim lancima, svojim korisnicima ponudila još jednu vrlo korisnu značajku.

Naime, dostupna je nova verzija mobilne aplikacije Košarica koja uz sve postojeće funkcionalnosti nudi i pregled i usporedbu aktualnih cijena u trgovinama.

“Podaci se prikupljaju svaki dan iz objava trgovina, a korisnici mogu pronaći raspone cijena za pojedinačni proizvod kao i provjeriti cijene skeniranjem barkoda željenog proizvoda. Baza će se konstantno nadopunjavati sa svim trgovinama te se nadamo kako će početkom idućeg tjedna sve trgovine biti obuhvaćene”, rekli su za Financije.hr iz Smart Solutionsa, zadarskog startupa zaslužnog za ovu aplikaciju.

Kako bi ilustrirali uporabu podataka, Tkalec i Žilić su preuzeli cjenike 11 maloprodajnih lanaca: Konzuma, Lidla, Plodina, Spara, Kauflanda, Eurospina, Studenca, Tommyja, KTC-a, NTL-a i Metroa.

Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, deset najvećih trgovaca u Hrvatskoj ostvaruje ukupno 86,7 posto tržišnog udjela, a rangirani su kako slijedi: Konzum (između 20 i 30 posto), Lidl, Plodine i Spar (svaki između 10 i 20 posto), zatim Kaufland, Studenac i Tommy (svaki između 5 i 10 posto) te KTC, Trgovina Krk i NTL (svaki do pet posto tržišnog udjela).

“Od navedenih 10 lanaca, nemamo cjenike samo za Trgovinu Krk, ali uključujemo dodatno i cjenike Eurospina i Metroa. Ukupno se radi o 8.181.120 cijena 116.419 jedinstvenih proizvoda (barkodova) u 776 fizičkih prodavaonica na razini cijele Hrvatske”, istaknuli su.

Za svaku od županija u Hrvatskoj postoji fizička prodavaonica za koju su cjenici objavljeni, a najviše ih je u Gradu Zagrebu (135), Splitsko-dalmatinskoj (85) i Primorsko-goranskoj županiji (74), dok ih je najmanje u Požeško-slavonskoj (11), Brodsko-posavskoj (13) i Ličko-senjskoj (16) županiji.

Također, 24.769 proizvoda (barkodova) pojavljuje se u svim županijama, što je 21,3 posto ukupnog broja jedinstvenih proizvoda na razini zemlje. Od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, njih 182 ima fizičku prodavaonicu čiji je cjenik objavljen. Iako se radi o relativno slaboj pokrivenosti, u JLS-ovima u kojima postoji prodavaonica čiji je cjenik objavljen živi 76,6 posto stanovništva RH.[ Jedinstvenih proizvoda koji se pojavljuju u svih 182 JLS-a za koje su podaci dostupni je malo, tek 49, što proizlazi iz neobuhvaćanja manjih prodavaonica vladinom odlukom, kao i geografske heterogenosti maloprodajnih lanaca i asortimana.

Analizom je utvrđeno da isti proizvodi u različitim prodavaonicama imaju različite cijene.

“Primjerice, proizvod Kefir, proizvođača Vindija, u pakiranju od jednog kilograma, 15. svibnja se prodavao u 738 fizičkih prodavaonica čije cjenike imamo učitane, s ukupno 11 različitih cijena. Minimalnu cijenu od 2,09 eura tražilo je 152 prodavaonica, najčešću cijenu od 2,52 eura naplaćivalo je 198 prodavaonica, dok su maksimalnu cijenu od 3,19 eura tražile četiri prodavaonice. Slično vrijedi i, primjerice, za proizvod Coca-Cola Zero u pakiranju od jedne litre, za koju bilježimo 13 različitih cijena, od minimalne 1,30 eura, maksimalne 1,85 eura, do najčešće cijene od 1,48 eura koju je tražilo 168 prodavaonica”, utvrdili su Tkalec i Žilić.

Ova inicijativa, zaključuju, predstavlja značajan iskorak u smjeru veće transparentnosti tržišta i dostupnosti podataka te otvara brojne mogućnosti za analizu, nadzor i bolje razumijevanje maloprodajnih cijena u Hrvatskoj, kako za potrošače, tako i za istraživače, institucije i poslovni sektor.

“Time se prvi put stvara javna infrastruktura za praćenje cijena u gotovo realnom vremenu, što je osobito važno u uvjetima inflacijskih pritisaka. Iako je mjera značajan iskorak u smjeru veće tržišne transparentnosti, jedno od njezinih ograničenja je što se fokusira isključivo na maloprodaju, stavljajući interes javnosti samo na maloprodajne lance, iako cijene koje plaćaju potrošači nastaju kroz širi opskrbni lanac koji uključuje proizvođače i distributere, koji su često pod utjecajem vanjskih okolnosti. U tom smislu, buduće politike mogle bi razmotriti prikupljanje i objavu podataka i u drugim fazama lanca formiranja cijena, čime bi se dodatno ojačalo razumijevanje tržišnih kretanja i omogućilo učinkovitije oblikovanje mjera ekonomske politike”.