Švicarska bi mogla biti prva velika razvijena ekonomija koja bi zbog jačanja domaće valute i pada cijena mogla posegnuti za ponovnim uvođenjem negativnih kamata, što ukazuje kako središnje banke po svijetu imaju na raspolaganju sve manje i manje konvencionalnih alata za vođenje monetarne politike u okolnostima globalnog trgovinskog rata.
Statistički podaci od ovog tjedna pokazali su pad potrošačkih cijena u svibnju, što je navelo financijska tržišta da se pripreme za izgledno rezanje kamatnih stopa švicarske narodne banke (SNB), sa sadašnjih 0,25 posto na potencijalno ispod nule, u borbi za usporavanje jačanja švicarskog franka.
Još 2022. godine europske središnje banke prekinule su cijelo desetljeće držanja kamatnih stopa ispod nule, koje štete i bankama i štedišama. Uvedene kako bi se potaknulo kreditiranje, negativne kamatne stope potpuno su okrenule naopako konvencionalni način poslovanja, jer su banke morale plaćati za držanje depozite kod središnje banke, umjesto da za to primaju naknade od kamata.
Mnogi su tada zaključili da negativne kamate nisu baš dale željene rezultate, jer su smanjile dobit banaka, u razdoblju kad su trebale ulagati, te su manje ulagače usmjerile prema rizičnijim oblicima imovine. Dok Švicarska sad pokušava potaknuti svoje gospodarstvo, našla se na meti američke vlade koja je najavila da će pomno pratiti njenu monetarnu politiku i upravljanje švicarskom valutom, koja se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u nestabilnim vremenima.
Globalni trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trumpa povećao je rizik od inflacijskih pritisaka i sporijeg rasta, što je kombinacija iz noćne more za središnje bankare, političare, tvrtke i kućanstva. Problematično je za dužnosnike izvan SAD-a jest što apreciraju valute osjetljive na carinske namete, od eura i britanske funte do korejskog wona i tajvanskog dolara, što šteti njihovom izvozu i njihovim gospodarstvima.
Švicarski franak porastao je za gotovo 11 posto u odnosu na dolar od početka 2025. godine, u najvećem rastu u ovom dijelu godine još od 2011. Problem s kojim se SNB i druge središnje banke sad suočavaju jest što u ovom okruženju tradicionalni alati, poput mijenjanja kratkoročnih kamatnih stopa, nemaju nikakav efekt.
Stručnjaci kažu da je središnjim bankama teško kreirati politiku kad su faktori koji utječu na inflaciju izvan njihove kontrole. Kao rezultat, devizna tržišta praktički guraju franak u negativne kamatne stope. Iz SNB-a su odbili komentirati tu ideju, ali su rekli u petak kazao da su spremni na intervenciju na deviznom tržištu “kada je to potrebno” kako bi se inflacija držala pod kontrolom, i to nakon što je Švicarska uvrštena na američki popis zemalja pod nadzorom zbog “nepoštenih valutnih i trgovinskih praksi.”
Iako se i druge središnje banke bave posljedicama sve slabijeg dolara, Švicarska ima najniže kamatne stope među velikim razvijenim gospodarstvima, a iza nje je Japan s referentnom kamatnom stopom od 0,50 posto. Japan se također bori s kontroliranjem inflacije, a japanski jen je ove godine ojačao za 9 posto.
Vlade Japana i eurozone već planiraju ogromne pakete javne potrošnje koji bi trebali potaknuti ekonomski rast i otkloniti mogućnost negativnih kamatnih stopa. Europska središnja banka (ESB) snizila je u četvrtak kamatne stope na 2,00 posto, a očekuje se još jedno smanjenje za 25 baznih bodova ove godine. Japanska središnja banka još uvijek ima više stope, iako je takva politika neizvjesna, zbog utjecaja američkih carina.
“Ima dobrih razloga za vjerovanje da negativne kamatne stope uopće nisu nemoguće u idućih nekoliko godina… ali u ovom trenutku jednostavno mislim da – ukoliko ne dođe do velikih promjena u ekonomskom narativu – se nećemo približiti toj točki, bilo gdje osim u Švicarskoj,” izjavio je George Moran, analitičar za europske ekonomije pri banci RBC.
Trump je već u više navrata javno kritizirao predsjednika američkog Feda Jeromea Powella jer je bio “prespor”pri snižavanju kamatnih stopa. Tečajevi mu također smetaju – više puta je napadao Kinu jer drži yuan na umjetno niskim razinama kako bi kineski izvoz ostao jeftin. Druge zemlje koje interveniraju u svoje valute, kao što su Japan i Švicarska, također riskiraju da postanu mete Trumpovog bijesa, i to upravo u trenutku kada se utrkuju za zaključivanje trgovinskih sporazuma s njim.
Pročitajte još:
Američko ministarstvo financija u četvrtak u svojem polugodišnjem izvješću o valutama nije označilo Švicarsku kao državu koja “manipulira tečajem,” ali ju je dodalo na svoj popis za monitoring, koji uključuje, između ostalih, Kinu, Japan i Tajvan. SNB je u petak odbacila optužbe da se bavi manipuliranjem frankom.
James Athey iz investicijskog konzaltinga Marlborough kaže da brze promjene do kojih dolazi u globalnom gospodarstvu povećavaju rizik od pogrešnih koraka. “Sve to povećava mogućnost da jednostavno ne znamo, i da smo u krivu. To vrijedi za sve nas. Za ulagače, za središnje banke, za svi,” kazao je Athey. “Sve je više vjerojatno i da ćemo biti u krivu oko toga gdje se nalazimo, kamo idemo, i kakvi će na kraju biti ishodi za gospodarstva, za inflaciju i za valute.”
