Naglo jačanje švicarskog franka zbog neizvjesnosti ekonomskih mjera SAD-a mogla bi uskoro prisiliti Švicarsku narodnu banku (SNB) da uskoro intervenira na tržištu novca. Švicarska izvozno orijentirana industrija sve se više nada se da bi SNB mogao ublažiti jačanje franka prije nego što jaki franak nanese novi udarac, nakon američkih carina.
Švicarski franak, na glasu kao utočište za investitore koji bježe od nesigurnosti svjetskih burzi, samo je ovog mjeseca već porastao za oko devet posto u odnosu na američki dolar, i čini se da će ostvariti najveći mjesečni pomak još od financijske krize 2008., prije 17 godina. Prošlog je tjedna franak dosegao najvišu razinu od siječnja 2015. kada je SNB ukinuo propisani tečajni minimum.
U odnosu na euro, švicarski franak je u travnju ojačao za 2,6 posto, što ga je približilo najvišoj razini u više od 10 godina. Međutim, povećana potražnja za švicarskim frankom, potaknuta bojazni svjetskih ulagača oko trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, sad ugrožava ciljanu stopu inflacije SNB-a od 0-2 posto daljnjim smanjenjem troškova uvoza, i to u trenutku kada je švicarska inflacija već blizu nule. To šteti i švicarskim izvoznicima, koji bi se mogli suočiti sa Trumpovom carinskom stopom od 31 posto.
“Uspon švicarskog franka posljednji je sastojak u otrovnom koktelu za švicarsku industriju. Švicarske kompanije već se bore sa slabom potražnjom u inozemstvu, prijetnjom uvođenja visokih američkih carina na uvoz iz Švicarske, kao i globalnom neizvjesnošću izazvanom trgovinskom politikom predsjednika Trumpa,” kaže Jean-Philippe Kohl, iz udruženja švicarske industrije Swissmem.
Swissmem zasad još nije otvoreno tražio da SNB reagira na postojeće stanje, no Kohl je rekao Reutersu da bi pozdravio bilo kakav potez središnje banke koji bi bio usmjeren na ublažavanje rasta švicarskog franka.
Intervencije na tržištu, umjesto smanjenja kamatnih stopa, vjerojatno su najizgledniji alat za kojim bi SNB mogao posegnuti, jer referentna kamatna stopa je već niska, postavljena na 0,25 posto, a očekuje se da će i dalje padati.
“U situaciji u kojoj su svi uplašeni i nesigurnost je velika, nikog zapravo nije briga za kamatnu stopu u Švicarskoj,” rekao je Thomas Stucki, bivši šef za upravljanje imovinom u SNB-u i voditelj ulaganja u banci St. Galler Kantonalbank.
Prodaja franaka kako bi se oslabila valuta bila bi promjena politike za SNB, koji je prošle godine otkupio samo 1,2 milijarde franaka na deviznom tržištu, dok je 2023. prodao strane valute u vrijednosti od gotovo 133 milijarde franaka, u pokušaju jačanja franka kako bi snizio inflaciju. Ali takve intervencije sa sobom nose rizik, jer bi Washington mogao odlučiti da Švicarska “manipulira tečajem.” To se već dogodilo 2020. godine, za vrijeme prvog Trumpovog mandata.
Analitičar ING-a za globalna tržišta Chris Turner kaže da je jedan od faktora koji potiču rast popularnog “švicarca,” povrh već navedenog bijega ulagača u sigurnija utočišta, jest i tržište koje postavlja pitanje hoće li SNB biti u stanju krenuti u veliku kupovinu stranih valuta, kao što su to činili u prošlosti.
SNB je prije tri tjedna priopćio da se ne bavi manipuliranjem valutama, te da isključivo intervenira kada je to potrebno za održavanje stabilnosti cijena. Također je priopćio da bi se mogle vratiti I negativne kamatne stope. Međutim, negativne stope nisu baš bile popularne među bankama, štedišama i mirovinskim fondovima kada ih je SNB uveo krajem 2014. i držao na snazi sve do 2022., što je SNB-u olakšalo interveniranje na tržištu.
Ekonomist iz banke UBS Maxime Botteron kaže da nije isključeno ni da je već počela prodaja manje količine franaka od strane SNB-a, ali dodaje da ne očekuje neke veće sistemske intervencije. “Intervencije su fleksibilniji alat od rezanja kamatnih stopa, jer SNB može ući na tržište, prodati nekui količinu franaka kako bi se usporila aprecijacija, a zatim jednostavno stati.”
Jačanje franka u odnosu na euro vjerojatno je važniji faktor za donošenje odluka, budući da se većina švicarske trgovine obavlja s članicama eurozone, što znači i da uvoz denominiran u eurima ima veći utjecaj na inflaciju. U 2023. godini oko 57 posto švicarskog uvoza fakturirano je u eurima, u usporedbi s tek 13 posto u dolarima.
Pročitajte još:
Iz SNB-a su priopćili da ne gledaju kretanja određenih parova valuta, već pri odlučivanju i analizi koriste košaricu valuta, te da će reagirati ako bude potrebno za održanje ciljane stope inflacije.
Voditelj makrostrateških analiza u osiguravatelju Swiss Re, Patrick Saner, rekao je da je intervencija izgledna, posebice kada se uzme u obzir da je realni efektivni tečaj franka već dosegao povijesni rekord iz vremena nakon 2015. godine. “Brzina i magnituda nedavnog rasta švicarskog franka, posebice nakon 2. travnja, značajno povećava šanse da se približavamo točki koju SNB vidi granični trenutak za intervenciju… Iako je politički dojam važan… intervencija djeluje izgledno ako bude bila ugrožena stabilnost cijena.”
Jedan odgovor
Uvijek s nečim dobrim dolazi i loše