Izvoz kineskog čelika obara rekorde i povećava opasnost od novih carina i trgovinskih barijera

Kineski izvoz čelika ove godine bi trebao dosegnuti nove rekorde, unatoč predviđanjima da će dosad neviđene globalne trgovinske barijere sniziti količine koje se šalju u inozemstvo, otvarajući mogućnost da bi veći izvoz mogao dovesti do još oštrijih protekcionističkih reakcija protiv tog najvećeg svjetskog proizvođača.

Izvoz čelika će ove godine rasti 4-9 posto, i dosegnut će između 115 i 120 milijuna tona, pokazuju prognoze 11 analitičara – iako su svi oni ranije ove godine prognozirali pad izvoza.

Rekordni izvoz iz Kine, koja proizvodi više od polovice svog svjetskog čelika, naglašava koliko su čeličanama i trgovcima potrebna nova tržišta za proizvedene količine metala koje se više ne mogu apsorbirati na domaćem tržištu, gdje je potrošnja dosegnula vrhunac 2020., prije kolapsa kineskog tržišta nekretnina.

Povećanje izvoznih količina također odražava i zabrinutost među proizvođačima čelika da će trgovinske barijere i dalje eskalirati. Stoga smatraju da je bolje sada prodati što veće količine, dok se to još može.

Međutim, ta bojazan bi mogla upravo postati razlog za eskalaciju, jer toliki izvoz mijenja globalne trgovinske tokove i potiče druge države da zatvore svoja tržišta za uvoz i podrže domaću proizvodnju.

Prema službenim informacijama o trgovinskim protumjerama kineske vlade od 2024. do danas u svijetu je uvedeno 54 različitih carina i drugih trgovinskih barijera za kineski čelik, što je više nego što se uvelo u razdoblju od 2019. do 2023. Analitičari kažu da je izgledno da će porast izvoza potaknuti nove restrikcije.

Europska unija priopćila je početkom rujna da će naći nove načine za ograničavanje uvoza čelika na europsko tržište. Meksiko je u četvrtak najavio povećanje carina na uvoz kineske robe, što uključuje i čelik.

Prijašnji vrhunac izvoza čelika dosegnut je 2015. godine, prije nego što su sve veće trgovinske barijere i procvat tržišta nekretnina u Kini potaknuli potražnju za čelikom u građevinarstvu na domaćem tržištu i preokrenuli taj trend. No, sad proizvođači održavaju visok izvoz zaokretom prema novim izvoznim tržištima, na kojima su barijere niže ili ih uopće nema.

Iz najveće kineske čeličane Baosteel rekli su u kolovozu da pošiljke na rastuća tržišta Bliskog istoka, središnje Azije i sjeverne Afrike rapidno rasle, i da predviđaju izvoz na ta tržišta od 10 milijuna tona ove godine.

Izvoz kineskog čelika u Saudijsku Arabiju, Maleziju i Tajland povećao se za 24 posto, 14 posto, i 13 posto u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Malezija je u srpnju uvela antidampinške namete na neke vrste kineskog uvoza.

S druge strane, prodaja čelika glavnim kineskim trgovinskim partnerima Vijetnamu i Južnoj Koreji, koji su također uveli antidampinške mjere, pao je za 20 posto odnosno 10 posto u prvih sedam mjeseci ove godine, navodi se u priopćenju kineske udruge za željezo i čelik CISA krajem kolovoza.

“To je tako brutalno tržište za nas trgovce… Trenutno gotovo da i nema narudžbi iz Vijetnama i Južne Koreje… Sad i nemamo drugog izbora nego razvijati nova tržišta,” rekao je za Reuters jedan kineski trgovac čelikom pod uvjetom da ostane anoniman.

Kina obično izvozi proizvode od čelika više vrijednosti, ali proizvođači se u posljednje vrijeme sve više okreću manje složenim proizvodima, kao što su čelične poluge – poluobrađeni blokovi sirovog čelika – jer su na njih manja uvozna davanja.

Izvoz takvih poluga utrostručio se u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na godinu ranije, dok su pošiljke čeličnih šipki, koje se koriste u građevinarstvu za armirani beton, porasle za 77 posto. Izvoz toplo valjanih čeličnih letvi, koje se koriste u proizvodnji i često podliježu carinama, pao je za 23 posto, vidi se iz carinskih podataka.

Takav zaokret prema nedovršenim proizvodima niže vrijednosti smanjuje i ukupnu vrijednost kineskog izvoza, unatoč rekordnim količinama, kaže Alexis Ellender, analitičar iz kompanije Kpler. Količina izvezenog čelika porastao je za 10 posto u prvih osam mjeseci ove godine, ali je njegova dolarska vrijednost pala za 1 posto.

“Rast izvoza poluobrađenog čelika često je znak da se izvoz bliži vrhuncu. To znači da izvoz takvog čelika može biti profitabilniji od gotovih proizvoda. To pokazuje da je tržište pod pritiskom,” rekao je Tomas Gutierrez, analitičar iz Kallanish Commodities.

Sve veći izvoz polugotovih proizvoda također izaziva kritike kineske vlade. Peking želi da proizvođači čelika dodaju vrijednost, i razmišlja o povećanju izvoznih poreza kako bi donekle suzbili izvoz čelika niže vrijednosti.

Zbog toga, u kombinaciji s novim valom protekcionizma širom svijeta, izvoz će vjerojatno ove godine dosegnuti vrhunac, predviđaju neki analitičari. “Inozemna tržišta su zasićena, a trgovinske barijere se šire. U nadolazećim godinama prodaja u inozemstvu neće biti lakša,” kaže Gutierrez.

Kpler očekuje da će se kineski izvoz čelika smanjiti na između 100 i 105 milijuna tona u 2026. godini. Tri druga analitičara predviđaju pad volumena izvoza na malo ispod 100 milijuna tona.

Ali i s količinom od oko 100 milijuna tona, kineski izvoz bi i dalje bio veći od proizvodnje čelika u bilo kojoj drugoj državi, s izuzetkom Indije.

“Ove godine se sučeljavamo s rekordnom količinom trgovinskih sporova, što uključuje i antidampinške namete,” rekao je predsjednik uprave čeličane Baosteel, Baojun Liu, prošlog mjeseca. “Međutim, kao kompanija za proizvodnju čelika današnjih razmjera, moramo izvoziti.”