Izvoz japanskih auta u SAD pao za četvrtinu

Japanski izvoz pao je u svibnju po prvi put u osam mjeseci, nakon što su veliki proizvođači automobila poput Toyote počeli osjećati posljedice novih američkih carina. Novi trgovinski sporazum sa SAD-om zasad nije na vidiku, a premijer Shigeru Ishiba rekao je nakon summita skupine G7 u Kanadi da između Tokija i Washingtona i dalje postoje neriješene nesuglasice.

Tokio užurbano pokušava naći neko rješenje koje bi navelo Washington da izuzme japanske proizvođače od uvoznog nameta od 25 posto za sva uvozna vozila, što bi moglo ozbiljno ugroziti japanski proizvodni sektor. Japanu prijeti i dodatna carina od 24 posto već od 9. srpnja, ukoliko ne uspije postići dogovor s američkom vladom.

Na japanski automobilski sektor otpada oko 28 posto ukupnog robnog izvoza u SAD, koji je iznosio 21 bilijun jena (145 milijardi dolara) prošle godine. Ukupan izvoz u svibnju ove godine pao je za 1,7 posto na godišnjoj razini, na 8,1 bilijun jena, pokazuju vladini podaci – što je doduše bio manji pad od tržišnih prognoza koje su očekivale pad od 3,8 posto, i nakon rasta od 2 posto u travnju.

Izvoz u SAD pao je za 11,1 posto prošlog mjeseca u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije, što je najveći godišnji pad još od veljače 2021., ponajviše zbog pada izvoza automobila za 24,7 posto, te pada izvoza autodijelova za 19 posto, dok je istovremeno jači jen također smanjio vrijednost izvoza. Izvoz u Kinu također se smanjio, za 8,8 posto.

Međutim, kad se gleda volumen, izvoz automobila na američko tržište pao je za samo 3,9 posto, što ukazuje da najveći japanski izvoznici uvelike apsorbiraju nove carinske troškove. “Vrijednost izvoza automobila u SAD je u padu, ali volumen nije toliko pao,” rekao je ekonomist Koki Akimoto s Instituta Daiwa, dodavši da to pokazuje da “japanski proizvođači praktički sami snose trošak carina i ne naplaćuju ih od kupaca.”

Veliki japanski proizvođači zasad su se suzdržali od povećanja cijena u SAD-u kako bi time ublažili veće carine, a jedine iznimke su Subaru i Mitsubishi. “Proizvođači praktički time kupuju vrijeme, kako bi vidjeli rasplet trgovinskih pregovora između Japana i SAD-a,” dodaje Akimoto. Odluka da ne dižu cijene mogla bi utjecati na njihovu dobit, ali je njihova fiskalna baza općenito solidna.

Iako ovi podaci nisu utjecali na japanske burzama i na jen, dionice japanskih automobilskih kompanija ove godine su već dulje vrijeme pod pritiskom zbog zabrinutosti oko američkih carina. Proizvođači automobila i druge kompanije iz sektora transporta imali su ove godine drugi najlošiji rezultat ove godine, od svih 33 sektorska podindeksa tokijske burze, uz pad od gotovo 12 posto. Gore od njih prošli su samo proizvođači preciznih uređaja.

Toyota, koja je najveći proizvođač automobila na svijetu po broju prodanih vozila, procijenila je da su joj američke carine vjerojatno samo u travnju i svibnju pojele oko 180 milijardi jena (1,2 milijardi dolara) dobiti. Iz Honde su rekli da ove godine očekuju da će im carine u SAD-u i širom svijeta pojesti oko 650 milijardi jena (4,5 milijardi dolara) očekivanih prihoda.

Podaci o japanskom izvozu mogli bi poslužiti kao jedna od najranijih naznaka kako carinske tarife američkog predsjednika Donalda Trumpa utječu na države širom svijeta i globalnu ekonomiju. Podaci iz Kine pokazali su ovog tjedna da je proizvodni sektor u toj zemlji rastao za 5,8 posto godišnje u svibnju, što je bio najsporiji tempo rasta u posljednjih šest mjeseci. A izvoz u SAD pao je za 34,5 posto, što je najgori pad još od veljače 2020.

Najavljene carine navele su japanske kompanije i druge velike azijske izvoznike da početkom godine naglo povećaju obujam pošiljki, što znači da je u tom razdoblju izvot nakratko bio povećan.

Podaci iz Japana također pokazuju pad uvoza u svibnju, za 7,7 posto u odnosu na godinu dana ranije, što je nešto više od očekivanja analitičara koji su prognozirali pad od 6,7 posto. Zbog svega toga, Japan je prošlog mjeseca imao trgovinski deficit od 637,6 milijardi jena (4,4 milijarde dolara), u usporedbi s prognoziranim deficitom od 892,9 milijardi jena (6,15 milijardi dolara).

Udar od američkih carina mogao bi stvoriti nove pritiske za već oslabljeno japansko gospodarstvo. Slaba privatna potrošnja već je dovela do smanjenja tog četvrtog po veličini svjetskog gospodarstva u prvom kvartalu ove godine, što je bilo prvo smanjenje u posljednjih godinu dana.

Ipak, pad izvoza u svibnju koji je bio manji od očekivanja pokazuje da glavni izvozni sektori nisu popustili, što povećava šanse da se izbjegne nova kontrakcija u drugom kvartalu godine. Carinski nameti također kompliciraju i želju središnje banke Bank of Japan (BoJ) da podigne još uvijek vrlo niske kamatne stope i pokuša smanjiti zaduženost koja je toliko narasla da se izjednačila po veličini s cjelokupnim japanskim gospodarstvom.

BoJ je u utorak zadržao postojeće kamatne stope. Prema procjeni japanskog istraživačkog instituta JRI, ako se sve carinske mjere kojima Trump prijeti protiv Japana ostvare i stupe na snagu, japanski izvoz za američko tržište mogao bi pasti za 20-30 posto. Neki analitičari kažu da bi se time japanski BDP mogao smanjiti za oko 1 posto.