Izraelski napad na Iran uzdrmao tržišta nafte, cijene veće za preko šest dolara

Cijene nafte veće su u petak tijekom jutarnjeg trgovanja bile su više od četiri dolara (3,71 eura) po barelu, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo pet mjeseci, nakon što je Izrael izveo napad na Iran, čime su drastično porasle napetosti na Bliskom istoku i zabrinutost zbog mogućih poremećaja u opskrbi naftom. No iza podneva, cijene su dodatno rasle i premašile šest dolara.

Terminski ugovori za Brent sirovu naftu porasli su za 6,19 američkih dolara (5,76 eura) ili oko 8,9 posto, na 75,55 dolara (70,26 eura) po barelu, nakon što su tijekom dana dosegnuli najvišu cijenu od 78,50 dolara (73 eura) – najviše od 27. siječnja. Američka WTI nafta porasla je za 6,22 dolara (5,79 eura) ili 9,1 posto, na 74,26 dolara (69,04 eura) po barelu, nakon što je dosegnula razinu od 77,62 dolara (72,23 eura), što je najviša cijena od 21. siječnja.

Dobici ostvareni u petak predstavljaju najveće intradnevne pomake za oba terminska ugovora od 2022. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu izazvala nagli rast cijena energije, podsjeća Reuters.

Na drugim tržištima, burzovni indeksi su oštro pali tijekom ranijeg azijskog trgovanja, predvođeni padom američkih terminskih dionica, dok su se ulagači povukli u sigurna utočišta poput zlata i švicarskog franka.

Izrael je objavio da je ciljao iranske nuklearne objekte, tvornice balističkih projektila i vojne zapovjednike, najavljujući početak, kako je rekao, dugotrajne operacije s ciljem sprječavanja Teherana da razvije nuklearno oružje.

„Ključno je pitanje hoće li iranski odgovor ostati ograničen na Izrael ili će iransko vodstvo pokušati internacionalizirati posljedice ovog napada napadima na vojne baze i ključnu gospodarsku infrastrukturu širom regije“ izjavila je Helima Croft, analitičarka RBC Capitala.

„Ako nafta doista završi kao kolateralna žrtva sukoba, očekujemo da će predsjednik Trump zatražiti od OPEC-a da oslobodi rezerve kako bi obuzdao rast cijena i zaštitio američke potrošače od gospodarskih posljedica sukoba na Bliskom istoku“, istakla je Croft.

Nekoliko trgovaca naftom u Singapuru izjavilo je da je prerano reći hoće li napad utjecati na isporuke nafte s Bliskog istoka, budući da sve ovisi o iranskom odgovoru i mogućoj američkoj intervenciji.

„Još je rano za procjene, no tržište strahuje od mogućeg zatvaranja Hormuškog tjesnaca“ rekao je jedan od trgovaca.

Analitičar Barclaysa, Amarpreet Singh, istaknuo je da je napad uznemirio naftna tržišta, iako dosadašnji napadi nisu utjecali na temeljne pokazatelje ponude i potražnje.

„U najgorem scenariju, sukob bi se mogao proširiti na druge ključne proizvođače nafte i plina u regiji te na pomorski promet. Povećanje cijene za deset dolara (9,26 eura) po barelu u protekla tri dana zasad još ne odražava stvarni pad iranske proizvodnje nafte, niti uključuje eventualne poremećaje u opskrbi kroz Hormuški tjesnac“, upozorio je Singh.

Oko petina ukupne svjetske potrošnje nafte, odnosno 18 do 19 milijuna barela dnevno sirove nafte, kondenzata i goriva, prolazi tim strateškim pomorskim putem.

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, poručio je da će Izrael “biti teško kažnjen” zbog napada u kojem su, prema njegovim riječima, poginuli brojni iranski vojni zapovjednici.

Američki državni tajnik Marco Rubio u četvrtak je izraelski napad nazvao “jednostranim činom”, naglasivši da Washington u tome nije sudjelovao te pozvao Teheran da ne cilja američke interese ili osoblje u regiji.