Općini Dvor, na čijem će se području skladištiti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško (NEK), dobila je za 2026. godinu 1,68 milijuna eura. Na njezinom području skladištit će se istrošeni radioaktivni otpad iz nuklearke Krško, a kako što je to i uobičajeno u projektima ovakve vrste, općinama se isplaćuje naknada kako bi se potaknuo razvoj zajednice i poboljšala kvaliteta života stanovnika.
Usporedbe radi, i općina Krško u Sloveniji dobiva sličnu naknadu zato što je na njihovom području nuklearka. No iznos je znatno veći: 5,8 milijuna eura svake godine tijekom operativnog razdoblja elektrane.
Novac u proračun općine Dvor nije uplaćen iz hrvatskog proračuna, kojeg pune porezni obveznici, već dolazi iz Fonda za financiranje razgradnje NEK, a kojeg puni HEP d.d., društvo u vlasništvu države. Jer, 16 posto potrošene električne energije u Hrvatskoj dolazi iz nuklearke.
Taj poseban Fond formirala je Republika Hrvatska još 2008. kako bi u njemu prikupljala novac koji će utrošiti za zbrinjavanje dijela otpada iz nuklearke Krško. Uz redovite uplate koje stižu iz HEP-a, Fond za zbrinjavanje NEK novac oplođuje i povećava vrijednost novca u Fondu tako što ga ulaže na tržištima kapitala.
HEP d.d. je u Fond tijekom godina uplatio oko 290 milijuna eura. U 2024. podaci iz Izvješća o poslovanju pokazuju da je HEP uplatio četiri rate po 1,32 milijuna eura.
Prikupljeni novac Fond za razgradnju NEK-a ulagao je u dionice, obveznice i fondove. U obveznice je uloženo 44 milijuna eura, dionice 10,6 milijuna eura, a fondove 7,1 milijuna eura.
Kako je na financijskim tržištima 2024. godina bila uspješna i prinosi su bili odlični – 10,29 posto, što je nešto malo manje od prinosa kojeg su primjerice ostvarili mirovinski fondovi najrizične kategorije.
Na kraju 2024. godine, Fond je upravljao ukupnom imovinom vrijednom 440,67 milijuna eura.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall ukupni prihodi Fond za zbrinjavanje NEK-a iznosili su više od 52 milijuna eura, što je značajno povećanje u odnosu na 2023. kada su iznosili 39 milijuna eura, dok su se rashodi kretali oko 6,8 milijuna eura.
S druge strane u općini Dvor sve je manje onih kojima će novac biti od koristi. Broj stanovnika u stalnom je padu, pa nekakve procjene govore da na ovom području danas nema više od 3.000 stanovnika. A iznos koji će se sliti u općinski proračun bit će značajan.
Pročitajte još:
U općini Dvor već su napravili i plan na što će u 2026. utrošiti dobiveni novac: u izgradnju reciklažnog dvorišta, rekonstrukciju cesta, kupnju vozila i opreme za vatrogasce, uređenje i opremanje mrtvačnice, objekata društvene namjene, ali i za isplatu uskrsnice i božićnice umirovljenicima.
No, najveći će pothvat biti zaustaviti iseljavanje, kao i privući nove stanovnike u ovaj kraj. Industrijski pogoni koji su radili do Domovinskog rata prestali su poslovati. Postoji samo malo i srednje poduzetništvo u području drvno-prerađivačke proizvodnje, trgovine i ugostiteljstva. Poljoprivredno je zemljište najveći resurs. Stanovništvo se bavi i poljodjelstvom, tradicionalnom stočarskom proizvodnjom, pčelarstvom, a posljednjih godina pokušava se razviti i turizam.
Odlagališta, i u Hrvatskoj i Sloveniji, trebala bi biti spremna za prihvat 2028. godine.
Fond za financiranje razgradnje NEK
Ulica Vjekoslava Heinzela 70A, 10000, Zagreb, Hrvatska
52.119.588,13 (2024.)
26 (2024.)
Jedan odgovor
Ironično je da zajednica koja snosi najveći rizik zapravo dobiva sredstva koja su većinom prikupljena od građana iste države.