Od 35 europskih zemalja, 13 ih je prošle godine izvozilo električnu energiju, dok je 21 uvozila, pokazalo je istraživanje Eurostata u kojem stoji i kako jedino Cipar nije prijavio uvoz struje.
Glavni način da se vidi koliko se neka zemlja oslanja na uvoz električne energije jest promatranje neto uvoza kao postotka ukupne potrošnje električne energije. Ako je ta stopa pozitivna, to znači da zemlja uvozi više električne energije nego što izvozi, dok negativna brojka ukazuje na to da je situacija obrnuta.
Među 35 država u 2024. godini, “neto uvoz kao postotak električne energije dostupne za konačnu potrošnju” u prosjeku je iznosio minus 0,5 posto u EU, što znači da su zemlje izvozile više nego što su uvozile. U tom pogledu prednjači Švedska s minus 27 posto, ispred Francuske s minus 22. Snažni izvoznici električne energije su i Slovenija (minus 19 posto), Norveška (-14), Slovačka (-13), Češka (-12) i Austrija s minus 10 posto.
Među četiri najveća gospodarstva Europske unije, Francuska i Španjolska su neto izvoznice, dok su Njemačka sa šest i Italija s 18 posto neto uvoznice.
Jacques Percebois, profesor na Sveučilištu u Montpellieru, pojasnio je da su zemlje neto izvoznice one sa značajnom proizvodnjom hidroelektrana, poput Švedske i Norveške, ili one s velikom nuklearnom flotom, kao što je slučaj u Francuskoj i Švedskoj.
Zemlje neto uvoznice su, prema Euronewsu, one s visokim udjelom povremenih obnovljivih izvora energije, jer uvoze puno kada nema vjetra ili sunca.
Brojke se mogu znatno razlikovati od godine do godine, što je vidljivo pri usporedbi podataka iz 2024. i 2023. Na primjer, dok je Grčka bila neto uvoznica sa stopom od 10 posto u 2023., godinu kasnije je postala neto izvoznica s ukupnim padom od 0,6 posto. Slično tome, hrvatska stopa neto uvoza naglo se povećala s 10 na 26 posto u istom razdoblju.
Stručnjaci se u tim fluktuacijama pozivaju i na energetski miks i obrasce korištenja električne energije.
John Springford, suradnik Centra za europske reforme (CER), pojasnio je da će države koje se oslanjaju na plin pri određivanju cijena električne energije imati tendenciju uvoziti je više. Promatrajući neto obujam trgovine električnom energijom, dva velika gospodarstva nalaze se na suprotnim stranama. Italija je najveći neto uvoznik s 51.000 GWh, a slijedi je Njemačka s 26.269 GWh.
Pročitajte još:
Nasuprot tome, Francuska je najveći neto izvoznik električne energije u apsolutnim vrijednostima, s 89.851 GWh, a slijedi je Švedska s 33.435 GWh.
Hrvatska se, pak, na listi uvoznika nalazi na devetom mjestu s 4.358 GWh.
17 Odgovora
Ovo nisam znala.
Štok i nevjernica.
Sve živo uvozimo.
Cipar je iznenađenje.
Većina EU zemalja izvozila je više struje nego što je uvozila, dok Italija i Njemačka prednjače kao najveći neto uvoznici.
Čak i kad proizvodimo više struje ljeti, opet moramo uvoziti? Nešto tu ne štima s planiranjem.
Pa, koliko nas ima u zemlji, čudim se da uopće uvozimo..
Nisam ni ocekivala nesto bolje
Ulaganje u hidroelektrane odmah!
Nisam ni znala da se i električna energija uvozi.
Hrvatska je među najvećim uvoznicama električne energije u Europi, što ukazuje na potrebu jačanja domaće proizvodnje, posebno iz obnovljivih izvora.
Šok
Pa naravno da uvozimo, sve smo rasprodali i zatvorili što smo imali.
Može to i bolje.
Neznam sta bi rekla.
Jos smo i dobri
Šok i vjeverica