Elektromobilnost je zamišljena kao važna karika zelene tranzicije u Europskoj uniji (EU), no razvoj situacije upućuje da kupci baš i ne žure u prelasku na limene ljubimce na električni pogon, a razlog se očito još uvijek može naći u cijeni i nedovoljno razvijenoj infrastrukturi.
To naravno otvara dvojbe i za proizvođače automobila koji još uvijek u velikoj mjeri nemaju jasnu sliku kako i koliko se fokusirati na automobile s unutarnjim izgaranjem te koliki dio proizvodnih pogona odrediti za električna vozila.
Sadašnji plan EU-a je zabraniti prodaju novih automobila s unutarnjim izgaranjem nakon 2035., no to je isto upitno s obzirom da pritisak na Bruxelles raste uz argument automobilske industrije kako je takav ritam neodrživ i neprovediv.
Novo istraživanje tvrtke za podatke o automobilima carVertical otkriva da najmanje polovica kupaca ne bi trenutačno razmatrala kupnju električnog automobila, a četiri od pet kupaca daje prednost automobilima koji koriste motore s unutarnjim izgaranjem.
Istraživanje je provedeno od travnja do srpnja ove godine s oko 16 tisuća ispitanika u 35 zemalja koji koriste carVertical, a u Hrvatskoj je riječ bila o analizi oglasa električnih vozila koju je omogućio portal Njuškalo.
Na pitanje o preferiranoj vrsti goriva 43,8 posto ispitanika se opredijelilo za benzin, 38,9 posto za dizel, 10,4 posto za hibridni pogon i tek 5,6 posto za čisti električni pogon.
Čak 51,5 posto ispitanika kažu da trenutačno ne bi kupili električni automobil, a 12,2 posto bi razmislilo o kupnji. Odgovor da je moguća kupnja nekad u budućnosti dalo je 36,3 posto anketiranih.
“Visoke cijene električnih vozila, nedostatak infrastrukture za punjenje i razni mitovi o električnim vozilima neki su od razloga zašto ljudi nisu oduševljeni njima. Sve je jasnije da će napuštanje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem biti izazov. Koraci koje vlade poduzimaju nisu dovoljni da uvjere ljude, pa još ne namjeravaju prijeći na električna vozila”, ocjenjuje stručnjak za automobile u carVerticalu Matas Buzelis.
Na pitanje zašto ne bi kupili električno vozilo 32 posto ispitanika reklo je da su električni automobili preskupi, 26,7 posto zabrinuto je zbog malog dometa, 21,1 posto naveo je lošu infrastrukturu, dok je 12 posto njih spomenulo nisku vrijednost pri preprodaji.
Oni koji su za električna vozila i vjerojatno bi ih kupili smatraju da je jeftinije koristiti i održavati električno vozilo. Budući da električna vozila imaju manje pokretnih dijelova, troškovi održavanja su obično niži u usporedbi s benzinskim ili dizelskim vozilima. Rastuće cijene goriva također potiču vozače da prijeđu na struju kao povoljniju alternativu.
Kako neke zemlje EU-a, poput Njemačke, Francuske ili Nizozemske, djelomično ili potpuno oslobađaju kupce električnih vozila godišnjih cestarina ili registracijskih i prometnih poreza, 17,6 posto anketiranih vozača je reklo da bi takve automobile odabrali upravo zbog toga. Isto tako, 14,1 posto njih bi izbor objasnilo državnim subvencijama. Francuska nudi do sedam tisuća eura za kupnju novog električnog vozila, ovisno o prihodima kupca.
Stoga je logično da smanjenje subvencija ima suprotan učinak. Švedska je okončala subvencije 2022., a Njemačka 2023. i to se odrazilo u padu prodaje.
Ne treba posebno isticati da je američka administracija pod Donaldom Trumpom zbog dokidanja politika koje favoriziraju uporabu električnih vozila dovela do smanjenja interesa.
CarVertical napominje da bi se u Hrvatskoj situacija mogla popraviti zbog očekivanog državnog poziva za subvencioniranje ekoloških vozila te citira riječi Dražena Mijoča koji je na Njuškalu zadužen za automobile i nautiku.
“Prema dostupnim informacijama, subvencije će se odnositi isključivo na nova vozila te vozila na električna i na vodikov pogon, dok će plug-in hibridi biti izuzeti. Također, pravo na sufinanciranje imat će pravne osobe uz iznimke poput udruga, državnih institucija, rent-a-car tvrtki, taksi službi i prijevoznika. Predviđa se da bi maksimalan iznos potpore mogao iznositi do 9.000 eura po vozilu, uz ograničenje da se subvencioniraju vozila čija službena vrijednost ne prelazi 62.500 eura”, kaže Mijoč.
No, Buzelis smatra da su subvencije umjetan način povećanja prodaje i da je potrebno da kupci počnu organski birati električne automobile što se neće dogoditi dok se ne uvjere da su im manji operativni troškovi.
Po podacima Europskog udruženja proizvođača automobila ACEA, u Hrvatskoj je ove godine pala prodaja novih električnih automobila, pa im je tržišni udio snižen s malih 2,3 na tek jedan posto.
Mijoč kaže da je na Njuškalu najtraženiji Tesla Model 3 kojemu cijena za proizvodnju iz 2021. godine iznosi 28 tisuća eura. Navodi i da Renault Twingo Electric iz 2022. te Smart EQ fortwo iz 2020. imaju cijenu od oko 13 tisuća eura.
Pročitajte još:
Rastuća konkurentnost kineskih proizvođača također oblikuje tržište električnih vozila. BYD je brzo proširio svoju prisutnost u Europi nadmašivši Teslu u prodaji električnih vozila na baterije prvi put u travnju 2025. godine povećanjem prodaje za 359 posto u odnosu na prethodnu godinu, unatoč višim carinama EU-a na kineska električna vozila.
“Još je rano reći mogu li kineski proizvođači automobila uvjeriti Europljane da prijeđu na električna vozila, ali njihov meteorski rast već ima posljedice na europsko gospodarstvo” ocjenjuje carVertical.
