Veliko istraživanje tvrtke Ahrefs, koja je ujedno i jedna od najčešće korištenih platformi za SEO i web analitiku, otkrilo je da 74,2 posto novokreiranih web stranica u travnju 2025. uključuje sadržaj generiran umjetnom inteligencijom. To znači da su gotovo tri od četiri web stranice pokrenute prošli mjesec uključivale umjetnu inteligenciju u proces stvaranja sadržaja.
Ovaj detektor je testiran na uzorku od 900.000 web stranica na engleskom jeziku, svaka s jedinstvene domene.
Od ovog broja stranica samo 2,5 posto je bilo „čista umjetna inteligencija“, što znači da je gotovo sav sadržaj generiran bez ljudskog uređivanja; 25,8 posto bili su „čisti ljudi“, bez značajnih tragova umjetne inteligencije. Velika većina – 71,7 posto bila je mješavina ljudskog i umjetne inteligencije.
Od onih koji su sadržavali mješavinu umjetne inteligencije i ljudskog sadržaja oko 25,86 posto imalo je umjeren unos umjetne inteligencije (11 do 40 posto sadržaja), 20,50 posto pokazalo je značajnu upotrebu umjetne inteligencije (41 do 70 posto). Dodatnih 15,51 posto pokazalo je dominantno autorstvo umjetne inteligencije (71 do 99 posto).
Dakle, iako potpuna automatizacija još nije standardna, ono što vidimo jest porast hibridnog modela izdavaštva. Pisci i kreatori koriste umjetnu inteligenciju kao kopilote i uglavnom za izradu uvoda, sažimanje istraživanja, prepisivanje sadržaja u različitim tonovima ili ispunjavanje nacrta u sekundama.
Davor Aničić iz upravnog odbora Hrvatske udruge za umjetnu agenciju (CroAI) u razgovoru za Financije.hr prokomentirao je podatak istraživanja tvrtke Ahrefs rekavši da je stvaranje sadržaja svakako sada brže i lakše uz generativnu umjetnu inteligenciju koja sadržaj može efikasno i solidno kreirati.
„Naravno, kao i svaki put kada se nešto može lako i uz malo truda napraviti, pojave se tisuće i tisuće koji to iskoriste. Time kvantiteta raste jer je prag ulaska (čitaj: cijena izrade) niža, ali onda često i kvaliteta pati. Jer, kad neku uslugu platite 10 ili čak 100 puta manje, manje ćete pažnje obratiti na kvalitetu“, dodaje Aničić.
Upitali smo Aničića smatra li da je povećanje AI-generiranog sadržaja privremeni trend, što je on opovrgnuo.
„Nažalost, ne. Slično je bilo i s pojavom digitalnih formata kada je copy-paste funkcionalnost, uz kasnije automatsko prevođenje, a danas AI prevođenje, omogućila da dođe do prve velike poplave i obilja digitalnog sadržaja – te rušenja prosječne kvalitete. AI-generirani sadržaj upravo dovodi do nove, još veće poplave digitalnog sadržaja. Tehnologiju nije moguće efektivno zabraniti jer Internet nema granica, AI generirani sadržaj je izuzetno teško pouzdano otkriti, jer vrlo lako možete napraviti hibridni sadržaj koji je nastao u zajedničkoj kreaciji od strane ljudi i AI modela“, upozorava Aničić iz Hrvatske udruge za umjetnu agenciju.
Objasnio je kako to sve znači da je jedina realna mogućnost da kupci tj. čitatelji odluče hoće li prihvatiti neki sadržaj ili neće. „Meni je osobno, kao čitatelju, mnogo važnije kakva je kvaliteta sadržaja od toga kako je nastao.“
Naravno, pri tome je, u informativnoj sferi i vijestima, od izuzetne važnosti je li neki sadržaj točan ili je „fake news“. To je područje u koje nam je potrebna stvarna regulacija ukoliko želimo zadržati društveni dijalog i zajedničku (digitalnu) stvarnost u kojoj možemo svi zajedno sretno živjeti, a ne biti posvađani. No taj proces mora biti vođen s velikim osjećajem za „fact checking“ i provjeru samo činjenica, a ne i provjeru nečijih vrijednosnih mišljenja ukoliko želimo sačuvati demokratsko društvo, dodao je.
Od Gmaila do LinkedIna – umjetna inteligencija je posvuda
Generativna umjetna inteligencija više nije samo zaseban alat koji otvaramo kada je potreban. Integrirana je izravno u platforme koje svakodnevno koristimo. Besplatno i brzo generiranje sadržaja pomoću umjetne inteligencije dostupno je izvorno u Google dokumentima, Gmailu i LinkedInu. Umjetna inteligencija može sažeti Slack poruke, provoditi istraživanje članaka i skraćivati transkripte. Vrlo je teško izbjeći veliki, sjajni gumb “generiraj”, a to će postati sve teže kako se generativna umjetna inteligencija bude sve više ugrađivala u aplikacije.
Daleko od toga da se uz AI alate ne može napraviti vrhunski kvalitetan sadržaj, upravo suprotno, može se napraviti brže i kvalitetnije, kaže Aničić. Tako da nije problem u AI alatima koji daju nove mogućnosti, nego će očito biti potrebno da mi, čitatelji, počnemo više cijeniti kvalitetan sadržaj od onog niske kvalitete.
Gmail također nudi odgovore na e-poštu koje predlaže umjetna inteligencija. LinkedIn predlaže teme objava i hashtagove pomoću umjetne inteligencije. Čak i Grammarly, izvorno samo alat za gramatiku, sada uključuje mogućnosti prepisivanja i prilagodbe tona pokretane generativnim modelima.
Što to znači za kredibilitet sadržaja i budućnost weba
Što se događa s internetom kada se većina novog sadržaja piše, dijelom pomoću alata umjetne inteligencije? Tu nailazimo na zabrinutost zbog zasićenosti sadržaja. Ako generativni alati umjetne inteligencije olakšavaju preplavljivanje weba optimiziranim, dobro strukturiranim sadržajem, postaje teže istaknuti se u kreiranju sadržaja koji nije AI generiran.
Davor Aničić iz CroAI-ja rekao je kako je pad kvalitete web stranica koje nastaju automatizirano, bez ljudskog nadzora neosporan.
„Teško da i jedan posao može biti napravljen kvalitetno bez ljudskog nadzora. Kako nekad, tako danas i još dosta godina koje su pred nama. I danas je web prepun web stranica vrlo niske kvalitete, generiranih polu-automatski, koje nemaju ozbiljno čitateljstvo.“
Pojasnio je Aničić i kako postoji veliki rizik da AI generira previše sličnih, šablonskih ili neoriginalnih web stranica.
„Nadajmo se da ćemo ih mi kao korisnici izbjegavati i da ih nećemo konzumirati. No tu se otvara i novi problem – hoće li neki drugi „AI Agent“ ili web crawler koji prikuplja informacije moći odvojiti žito od kukolja, kako bi u odgovoru koji nam daje neki AI alat informacije došle iz originalnih izvora.“
„Zadnjih smo desetljeća svoje povjerenje na nivou svijeta svi mi (tj. nas preko 95 posto) poklonili Googleu, i moje je mišljenje da je pružena kvaliteta search rezultata bila vrlo visoka, ali na žalost s trendom pada. Google je danas, pred velikim izazovom, i vidjet ćemo kako će se takva zaoštrena tržišna utakmica rasplesti“, dodaje. Tražilice poput Googlea sada moraju više raditi na razlikovanju sadržaja koji je visokokvalitetne strukture od sadržaja koji nosi stvarno iskustvo i originalnost.
Pročitajte još:
Upitali smo našeg sugovornika i trebaju li se u Hrvatskoj definirati jasne smjernice za označavanje AI generiranih web stranica.
“Mislim da Hrvatska treba slijediti smjernice EU regulative koje se dominantno konsolidiraju pod kapom AI Acta. Zbog i dalje velike brzine razvoja tehnologije, ta je regulativa i danas pod skoro svakodnevnim promjenama i tek poprima svoj oblik. Ne sumnjam da će na kraju biti primjerena našim europskim društvenim i etičkim načelima, a da će pri tome ostaviti dovoljno prostora za inovacije, kreativnost i pluralizam mišljenja. No da je pred nama, prije toga, jedan turbulentan period koji će potrajati neko vrijeme, to mislim da svi već vidimo i osjećamo“, nadodaje.
Na pitanje što bi preporučio domaćim tvrtkama, kada koristiti AI alate, a kada se ipak osloniti na stručnjake kaže:
„Vrlo jednostavno – oslonite se na domenske stručnjake koji koriste AI alate.“
Pojašnjava da novinare ne može i ne smije (iz perspektive zdravog društva) zamijeniti AI, nego moderni novinar koji se služi AI alatom. Vrlo slično vrijedi i u svim ostalim domenama proizvodnje digitalnog sadržaja.
