Čak 68 posto Europljana smatra da je sigurnost njihove zemlje ugrožena. Hrvati podržavaju sadašnja ili veća ulaganja u obrambeni sektor. Istraživanje Flash Eurobarometra provedeno početkom siječnja u svih 27 država članica Europske unije, a objavljeno uoči Minhenske sigurnosne konferencije, pokazuje da 68 posto Europljana smatra da se njihova zemlja suočava sa značajnom sigurnosnom ugrozom.
Rezultati pokazuju da se nelagoda osjeti po cijeloj Uniji, očigledno zbog geopolitičkih turbulencija i rata u Ukrajini. Percepcija ugroze znatno varira po zemljama članicama. Prema nalazima Eurobarometra, Francuska bilježi najvišu razinu percipirane prijetnje s 80 posto, a slijede je Nizozemska i Danska sa 77 posto, te Cipar i Njemačka sa 75 posto. U Hrvatskoj su ispitanici na pitanje je li, uzevši u obzir svjetska događanja, sigurnost njihove zemlje ugrožena, odgovorili ovako: Samo 13 posto “posve se slaže”, 39 posto “donekle se slaže”.
“Donekle se ne slaže” 28 posto, a uopće se ne slaže 17 posto. Povezano s ovim strahom, čak 42 posto ispitanika izrazilo je zabrinutost da je njihova osobna sigurnost ugrožena. Drugo pitanje odnosilo se na povjerenje u obrambenu ulogu EU-a. Većina (52 posto) Europljana rekla je da smatra da će Europska unija ojačati sigurnost i obranu. Povjerenje je bilo posebno izraženo u Luksemburgu (76 posto), Portugalu (74 posto), Cipru (73 posto) i Litvi (71 posto).
Samo osam posto Hrvata u to potpuno vjeruje, a “uglavnom vjeruje” 46 posto; dakle, iznad pedeset posto ispitanih u Hrvatskoj ima povjerenje da se Europa obrambeno zahuktava u pravom smjeru. “Više ne vjeruje nego što vjeruje” 31 posto, a “nimalo ne vjeruje” 11 posto. Podaci sugeriraju da, iako je obrambena uloga EU tradicionalno bila nepostojeća, javno mnijenje se pomiče prema većem prihvaćanju Bruxellesa u sigurnosnim pitanjima.
Pročitajte još:
To je jako velika promjena u mentalitetu. Novo pitanje odnosilo se na obrambene izdatke i prioritete tzv svemirske politike. Konkretno, pitalo se da li se odobrava sadašnja razina obrambenih ulaganja u Europskoj uniji, ili bi se ta ulaganja trebala povećati. Podrška za veću potrošnju vrlo je visoka u Litvi (80 posto), Portugalu (89 posto), Finskoj (83 posto), Španjolskoj (80 posto) i Danskoj (78 posto).
U Hrvatskoj je podrška također relativno visoka: 34 posto smatra da su sadašnja ulaganja nedovoljna, 44 posto da su odgovarajuća. Samo 11 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da su sadašnja davanja u obranu u EU previsoka. Svemirska politika obično se odnosi na najnoviju obrambenu tehnologiju. Od ispitanih građana Unije, njih 53 posto identificiralo je sigurnost i obranu kao ključni prioritet svemirske politike EU-a. Slijede okoliš i klima (36 posto) te industrijska konkurentnost (31posto).
