Ispuštanje ugljika velikih AI kompanija udvostručeno u posljednje tri godine

Količina indirektnih ugljičnih emisija koje nastaju iz poslovanja četiri najveće tehnološke kompanije za umjetnu inteligenciju (AI) porasle su u prosjeku za 150 posto u samo tri godine, od 2020. do 2023., zbog goleme energetske potrošnje podatkovnih centara potrebnih za AI aplikacije, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda objavljeno prošli tjedan.

Primjena umjetne inteligencije od strane Amazona, Microsofta, Alphabeta i Mete dramatično je povećala globalne količine njihovih indirektnih ugljičnih emisija, zbog velikih količina struje koja je potrebne za napajanje njihovih podatkovnih centara, navodi se u izvješću Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), agencije UN-a koja se bavi digitalnim tehnologijama.

Pod “indirektnim” emisijama računaju se emisije koje nastaju proizvodnjom plaćene električne energije, pare, grijanja ili sustava hlađenja koje pojedina kompanija troši. Operativne ugljične emisije koje nastaju poslovanjem Amazona najviše su porasle u tom trogodišnjem periodu, za 182 posto. Iza Amazona je Microsoft, na 155 posto, Meta na 145 posto i Alphabet na 138 posto, navodi se u izvješću.

ITU je pratio emisije stakleničkih plinova 200 najvećih digitalnih kompanija u razdoblju od 2020. do 2023. godine. Američka Meta, koja u vlasništvu ima servise kao što su Facebook i WhatsApp, na medijske upite odgovorio je isticanjem svog izvješća o održivosti u kojem se navodi kako radi na smanjenju stakleničkih emisija, struje i vode koji se koriste za napajanje podatkovnih središta.

Iz Amazona su rekli da su predani održivijem napajanju svojeg poslovanja, kroz ulaganja u nove energetske projekte bez ugljičnih emisija, što uključuje i nuklearnu energiju i obnovljive izvore. Microsoft je ponovio podatke iz svojeg izvješća o održivosti, u kojem se navodi da su prošle godine udvostručili stopu uštede struje, te da se prebacuju na sustave tekućeg hlađenja na razini čipova, umjesto da koriste tradicionalne rashladne sustave, kako bi smanjili potrošnju energije u svojim podatkovnim centrima.

Kako se povećavaju ulaganja u umjetnu inteligenciju, predviđa se da će emisije ugljika iz najvećih AI sustava dosegnuti oko 102,6 milijuna tona ekvivalenta ugljikovog dioksida godišnje, navodi se u izvješću. Podatkovni centri potrebni za razvoj umjetne inteligencije također bi mogli stvoriti i velik pritisak na postojeću energetsku infrastrukturu.

“Brzi rast umjetne inteligencije potiče nagli rast globalne potražnje za strujom, a upotreba struje u podatkovnim centrima povećava se četiri puta brže od ukupne potražnje za strujom,” navodi se u izvješću. ITU također ističe da, iako je sve veći broj digitalnih kompanija postavio ciljane vrijednosti emisija, te se ambicije još nisu u potpunosti realizirala u obliku stvarnih smanjenja štetnih emisija.