Za većinu građana Hrvatske, ideja posjedovanja električnog vozila, odnosno vozila koje koristi samo električnu energiju umjesto benzina ili dizela, često je veoma daleka. Iako se na cestama broj električnih vozila polako povećava, i dalje postoji velika skepsa prema ovakvim vozilima.
Kao najčešći razlog nepovjerenja u ova vozila navodi se takozvani „range anxiety” odnosno bojazan da će baterija električnog vozila brzo ostati bez energije – prije nego što vozač stigne do sljedeće punionice ili odredišta.
Upravo zato, probali smo koristiti električno vozilo nekoliko dana kako bi se iz prve ruke uvjerili u sve prednosti i mane ovog sustava – iako nismo vjerovali da prednosti ima.
No, tu smo se prevarili. Samo iskustvo vožnje električnog automobila bilo je zapravo više nego solidno – većina vozila na tržištu, koje proizvode najveće europske automobilske industrije – zapravo su, kada sjednete za volan – veoma slične klasičnom automobilu s automatskim mjenjačem. Mjenjač, instrument tabla, kokpit – sve je, u biti, veoma slično klasičnom autu.
EV je svakako tiši od automobila na fosilno gorivo, no istini za volju, većina auta danas ima veoma dobru zvučnu izolaciju, tako da ni to nije najveća razlika. EV ima i bolji odziv na gas od klasičnog auta, tako da ćete u raskrižjima, izlazima na autocestama i sličnim uključenjima, gdje vam je potrebna brzo reagiranje – moći to izvesti i brže nego u autu na fosilna goriva.
Kada je riječ o samoj vožnji i potrošnji, ona je također slična klasičnom autu na fosilna goriva – neće vam se desiti da s baterijom koja je napunjena na 95 posto, nakon pola sata vožnje, s upaljenom klimom, ostanete bez energije. Na našem vozilu baterija je trajala tri dana, kada smo dosegnuli oko 40 posto do kraja baterije, a u to vrijeme smo prešli oko 300 kilometara gradske i prigradske vožnje po Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu. Range anxiety koji smo i mi imali – skoro pa je potpuno nestao. A njega je zamijenio problem s punionicama.
Problem s punionicama
Hrvatska infrastruktura za punjenje električnih vozila još uvijek zaostaje za prosjekom Europske unije, no planovi za njezin razvoj daju nadu u bržu elektrifikaciju domaćeg prometa.
U Hrvatskoj je trenutačno nešto više od 10.000 električnih vozila, prema podacima tvrtke Qelo, koja je i jedna od tvrtki koja radi na postavljanju punionica za električne automobile. Neki podaci pokazuju i da se na području Hrvatske nalazi oko 597 lokacija za punjenje, koje obuhvaćaju ukupno 769 postaja i 1.422 priključka za punjenje električnih automobila. Među njima, samo je 44 punionice snage veće od 100 kilovata, što znači da su ultra-brze punionice još uvijek rijetkost. Hrvatska ima oko 59 punionica na 100.000 stanovnika, dok je prosjek u EU dvostruko veći i iznosi oko 200 punionica na isti broj stanovnika.
U prethodnoj 2024. godini, Hrvatska je zabilježila oko 1.074 javnih punionica, što ju svrstava među zemlje s najmanjom infrastrukturom u EU, usporedivo s Estonijom, Latvijom, Ciprom i Maltom. Najviše punionica koncentrirano je u većim gradovima poput Zagreba, gdje ih je oko 102, i Rijeke s 21 lokacijom.
I američki proizvođač električnih vozila Tesla ukazao je na probleme s postavljanjem punionica u Hrvatskoj i njihovim brojem. Tako se, putem društvene mreže X, 30. lipnja obratio Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) koja im, kako pojašnjavaju, nije omogućila potrebne priključke i povećanja priključne snage.
“Ako HEP hitno ne priključi/nadogradi Otočac, Varaždin, Jasenice Jug i Zadar, kapacitet će biti ograničen tijekom vikenda u špici ljeta”, kažu u svojoj objavi.
Tesla je najavila otvaranje ukupno 136 novih priključaka diljem Hrvatske, s ciljem poboljšanja dostupnosti punjenja električnih vozila tijekom najkritičnijih ljetnih vikenda. Međutim, ključne lokacije poput Otočca, Varaždina, Jasenica juga i Zadra, i dalje čekaju na povećanje priključne snage ili odobrenje priključenja na mrežu.
U svom priopćenju, Tesla je naglasila kako bi bez hitne intervencije HEP-a moglo doći do ozbiljnih zagušenja na punionicama, s negativnim posljedicama za turiste i lokalne vozače.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja planira tijekom 2025. godine postaviti oko 1.300 brzih punionica snage najmanje 50 kW, uz financijsku podršku iz europskih fondova. Stručnjaci iz strukovnih udruga predviđaju da bi do 2027. godine u Hrvatskoj trebalo biti postavljeno približno 470 ultra-brzih punionica snage oko 150 kW, a do 2030. čak i preko 800 takvih postaja.
No, analiza ankete provedene među vozačima odnosno vlasnicima električnih vozila u Hrvatskoj koju je provela agencija Pinion Lab u suradnji s tvrtkom Qelo, pokazala je kako je entuzijazam za električna vozila visok, no izazovi u infrastrukturi i korisničkom iskustvu i dalje predstavljaju prepreke koje je potrebno sustavno rješavati.
U istraživanju je sudjelovalo gotovo 400 vlasnika električnih automobila, što je 16 posto od ukupnog broja korisnika usluge, a ono je ukazalo i na manjkavost infrastrukture za punjenje baterija za e-automobile, unatoč rastućem broju električnih vozila.
Najčešći problem s javnim punionicama je, ocjenjuje se u istraživanju, njihova povremena ne funkcionalnost, što izravno utječe na pouzdanost mreža punionica. To iskustvo doživjelo je 57 posto anketiranih, dok je probleme s plaćanjem i predugim čekanjima na zauzetim punjačima doživjelo gotovo 16 posto sudionika.
„Za daljnji rast e-mobilnosti u Hrvatskoj ključno je fokusirati se na poboljšanje pouzdanosti i dostupnosti infrastrukture za punjenje. Investicije u održavanje postojećih punionica, proširenje kapaciteta na strateškim lokacijama i razvoj jednostavnijih sustava plaćanja bit će presudni. Također, edukacija korisnika o planiranju rute i optimizaciji punjenja može pomoći u smanjenju tjeskobe zbog dosega. Nama nije dovoljno imati punjač dostupan 99,8 posto vremena, kao što je bio zahtjev do sada. Težimo što većem postotku uspješnosti punjenja, što je puno bitniji faktor za vozače, ali i naš poslovni model. Na taj način, radimo i za vozače i za investitore”, izjavio je Tomislav Ivanetić, direktor za razvoj poslovanja tvrtke Qelo i voditelj analitičkog tima koji je proveo istraživanje.
Tako vam se može desiti da na karti provjerite lokaciju punjača, a kada dođete do njega – on bude neispravan. To nam se desilo dva puta od tri pokušaja punjenja.
Kako funkcionira plaćanje na punionicama za električna vozila u Hrvatskoj i Europskoj uniji?
U Hrvatskoj postoje različiti načini plaćanja na punionicama. Najčešći je putem mobilnih aplikacija operatera punionica, gdje se korisnici registriraju, povezuju svoj račun ili karticu i aktiviraju punjenje skeniranjem QR koda ili odabirom lokacije unutar aplikacije. Također, dostupne su RFID kartice koje služe za autorizaciju punjenja, posebno pogodna za redovne korisnike.
Sve više punionica omogućuje plaćanje izravno kreditnim ili debitnim karticama, slično kao na benzinskim postajama. Neki operateri nude i pretplatničke pakete, koji korisnicima koji često pune vozilo donose niže cijene po kilovat-satu.
Važno je znati da sustavi plaćanja mogu varirati između operatera, pa je preporuka vozačima da prije putovanja provjere koje su opcije dostupne na pojedinim lokacijama. Dakle, nema jedinstvenog sustava plaćanja i svaki operater ima svoj način – što punjenje čini kompliciranijim.
Pročitajte još:
Osim što trebate naći slobodan punjač, trebate se i informirati o načinu korištenja istog – da li se koristi putem aplikacije, QR koda, email plaćanja i online bankinga – pod uvjetom da je sam punjač ispravan, te se informirati o samoj cijeni na tom konkretnom punjaču.
Sličan sustav plaćanja prevladava i u EU. Mobilne aplikacije koje pokrivaju više zemalja i mreža, poput Ionity ili PlugSurfing, omogućuju korisnicima jednostavno upravljanje punjenjem i plaćanjem. RFID kartice također su rasprostranjene i često se mogu koristiti na punionicama diljem Europe.
Sve veći broj punionica opremljen je terminalima za kartično plaćanje na licu mjesta, što omogućava brzu i jednostavnu naplatu bez potrebe za dodatnim registracijama. No, to je još uvijek proces koji traje i nije unificiran.
