Investitori procjenjuju nove američke carine, raste cijena nafte

Cijene nafte blago su porasle u ponedjeljak, dok investitori procjenjuju najnoviju prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina, ovog puta na sav uvoz čelika i aluminija, što bi moglo usporiti globalni ekonomski rast i smanjiti potražnju za energijom.

Terminski ugovori za Brent naftu skuplji su za 51 cent, odnosno 0,7 posto te iznose 75,17 američkih dolara (oko 69,50 eura) po barelu, dok je američka WTI nafta iznosila 71,45 dolara (oko 66,10 eura) po barelu, što je rast od 45 centi. Tržište je prošli tjedan zabilježilo treći uzastopni tjedni pad cijena, zbog zabrinutosti oko globalnog trgovinskog rata.

Predsjednik Trump je najavio da će u ponedjeljak objaviti carine od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija u SAD, prenosi Reuters, što predstavlja još jedan značajan korak u njegovoj trgovinskoj politici. Samo tjedan dana ranije, predsjednik je uveo carine na Kanadu, Meksiko i Kinu, ali je one za susjedne zemlje obustavio već sljedeći dan.

S obzirom na prošlotjedni privremeni ustupak, investitori trenutačno ne pridaju veliku važnost prijetnji carinama na čelik i aluminij, rekao je Tony Sycamore, analitičar tvrtke IG iz Sydneya.

“Tržište je shvatilo da će vijesti o carinama vjerojatno nastaviti stizati u tjednima i mjesecima koji dolaze. Postoji jednaka vjerojatnost da će te carine biti povučene ili čak povećane u bliskoj budućnosti. Zato možda investitori dolaze do zaključka da nije najbolje reagirati negativno na svaki naslov u medijima”, kaže Sycamore.

Odmazdne carine Kine na određeni američki izvoz stupaju na snagu u ponedjeljak, dok nema naznaka napretka u pregovorima između Pekinga i Washingtona. Trgovci naftom i plinom pokušavaju ishoditi izuzeća od Pekinga za uvoz američke sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Trump je u nedjelju izjavio i da SAD napreduje u razgovorima s Rusijom oko okončanja rata u Ukrajini, ali nije dao detalje o komunikaciji s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Sankcije uvedene ruskoj naftnoj trgovini 10. siječnja poremetile su opskrbu Moskve njezinim najvećim kupcima, Kini i Indiji.

Washington je prošlog tjedna dodatno pojačao pritisak na Iran, a američko ministarstvo financija uvelo je nove sankcije pojedincima i tankerima koji godišnje isporučuju milijune barela iranske sirove nafte Kini.

Sankcije protiv Irana i neuspjeh u postizanju nuklearnog sporazuma predstavljaju faktore rasta cijena nafte, iako su Trumpove politike usmjerene na smanjenje troškova energije, naveli su analitičari Citija u bilješci.

“Očekujemo da će cijene nafte vjerojatno ostati nepromijenjene ili blago oslabiti tijekom idućeg mjeseca, uz rastuće temeljne pritiske na smanjenje cijena sirove nafte tijekom godine”, naveli su analitičari Citija.

Citi predviđa i da će se Brent u drugoj polovici 2025. kretati između 60 i 65 dolara (oko 55,50 do 60 eura) po barelu, jer će SAD ustrajati u nastojanjima da smanji cijene energije, što će u konačnici imati negativan učinak na tržište nafte.