Kada bi internet bio država bio bi četvrti najveći zagađivač na svijetu, upozoravaju klimatski stručnjaci koji su izračunali da je odgovoran za 3,7 posto svjetskih ugljičnih emisija što je više od stope zagađenja koja dolazi iz zračnog prometa.
Znanstvenici sa sveučilišta Exeter radili su na alatu koji može analizirati bilo koju internetsku stranicu i utvrditi skrivenu štetu za okoliš koju proizvodi izvan uobičajene metrike za ugljične emisije.
“Kada posjetimo neku internetsku stranicu vrlo rijetko razmišljamo o utjecaju na okoliš. No cijena nije mala, od potrošene energije kako informacije putuju iz podatkovnog centra do kompjutera ili pametnog telefona do vode koja služi za hlađenje servera”, istaknuo je voditelj istraživanja Marcos Oliveira Jr.
Kako bi svatko izračunao ugljični učinak koji ima posjet određenoj stranici samo treba kopirati URL oznaku stranice u alatni pretraživač koji se zove ‘speciesimpact.org’. Tada on sve izračuna i da ukupnu ocjenu koja varira od najbolje A+ do najslabije F. Podaci uključuju i informacije o utjecaju pretraživanja na prirodu.
Tako je primjerice internetska stranica portala Financije.hr dobila ocjenu A, odnosno mali ugljični otisak uz napomenu da bi mala optimizacija to još mogla popraviti.
Svako pregledavanje stranice ostavlja ugljični otisak od 0,080 grama ugljičnog dioksida, potroši 0,003 litre vode i 0,16 vat-sati (Wh) energije.
YouTube.com, koji procesuira milijarde pretraživanja svaki mjesec, ima ocjenu C što znači da su poboljšanja moguća u utjecaju na okoliš. Svaki posjet toj stranici proizvede 0,249 grama CO2, iskoristi 0,0011 litara vode i potroši 0,62 Wh energije. Za svakih devet tisuća mjesečnih posjeta stranici YouTube potrebno je 10 litara vode što je pak količina koja je jednom pripadniku vrste majmuna kapucin potrebna za preživljavanje 77 dana.
Toliki broj posjeta potroši šest kilovat-sati (kWh) energije.
“Ne radi se tu o prozivanju pojedinih internetskih stranica s visokim otiskom na okoliš nego o poticanju razgovora o tome kako internet napraviti održivijim”, poručuje Oliveira Jr.
Alat mjeri točnu veličinu svih potrebnih izvora pri učitavanju sadržaja kada se internetska stranica otvori. Naravno, nije isto ako stranica ima samo tekst i slike ili i video materijal.
Pročitajte još:
Također, alat može odrediti koristi li internetska stranica servere koji se pogone obnovljivim izvorima ili fosilnim gorivima.
U ovome trenutku korisnici interneta mogu smanjiti ugljični otisak stranica jedino kada ih rjeđe pretražuju. Također, korištenje manje fotografija, pojednostavljivanje navigacije ili izbjegavanje korištenja video materijala kada je to moguće dodatni su brzi načinin smanjenja otiska.
Korištenje smjernica optimizacije pretraživanja može pomoći da ljudi stranice koje traže pronađu brže.
