Niz godina vrti se priča na hrvatskoj financijskoj sceni kako bi trebalo produbiti tržite kapitala i kako bi bilo dobro da tvrtke sve više počnu razmatrati opciju inicijalne javne ponude (IPO) kao način pribavljanja kapitala, no unatoč tome malo se toga mijenja.
Istina, ima nekih najava dobrih namjera, no na tom početnom koraku uglavnom sve ostaje.
Hrvatski jednorozi Rimac Automobili i Infobip već nekoliko godina puštaju u javnost informaciju kako je izlazak na burzu, i to ne domaću već moguće čak i na Wall Street, realna opcija. Zasad ništa.
Trgovački lanac Studenac je u zadnjem kvartalu prošle godine došao nadomak izlaska na burzu u Zagrebu i Varšavi, no u zadnji trenutak su pritisnuli kočnicu uz obrazloženje da tržišne okolnosti ipak nisu povoljne.
Poslali smo upite u Rimac Automobile i Infobip o tome što se sada događa na planu priprema za izlazak na burzu. Tvrtka Rimac Automobili nije odgovorila, a Infobip navodi kako i dalje ta opcija stoji.
“Infobip je usmjeren na postizanje profitabilnog rasta. Tržište CPaaS-a, na kojem je Infobip lider, do 2026. moglo bi doseći vrijednost od 30,6 milijardi dolara i to nudi značajne prilike. IPO je i dalje u planu, a glavni fokus ostaje jačanje globalne pozicije i odgovaranje na potrebe naših korisnika”, poručili su za Financije.hr iz te tvrtke.
CpaaS (engl. Communications Platform-as-a-Service) je platforma u oblaku koja primjenom sučelja za programiranje aplikacija tvrtkama omogućuje integraciju prilagođenih komunikacijskih mogućnosti poput glasovnih sadržaja, videosadržaja i poruka u aplikacije, poslovne procese i usluge.
Za ovu godinu globalni analitičari, u znatnoj mjeri potaknuti i povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, smatraju da bi mogla biti dobra za akvizicije, spajanja i inicijalne javne ponude. Nemoguće je, naravno, znati hoće li tako i biti i hoće li nešto od toga dotaknuti i hrvatsko tržište kapitala, no u razgovoru s Dinom Dürriglom, starijim analitičarem u investicijskom bankarstvu iz brokersko-investicijske kuće InterCapital, htjeli smo doznati što je zapravo problem da se hrvatsko tržište kapitala teško produbljuje i kakva je uopće perspektiva.
Hrvatske tvrtke očito se slabo odlučuju na inicijalne javne ponude. Koji bi mogli biti razlozi, odnosno što ih koči?
Činjenica je da Zagrebačka burza (ZSE) posljednjih godina nije bila previše aktivna kad je riječ o inicijalnim javnim ponudama, posebno onima koje su otvorene za širu bazu investitora koja uključuje i male ulagače. Zadnji veći IPO dostupan malim ulagačima proveden je 2021. Spanovim izlaskom na burzu koji je privukao pozornost domaće investitorske zajednice. Ne postoji jedan isključivi razlog zašto viđamo manji broj IPO-a na ZSE, ali bitno je napomenuti da bi na izlazak na burzu, a posebno uspješan IPO, trebalo gledati kao na prostor rezerviran za najuspješnije kompanije u svojim odgovarajućim područjima djelovanja. Takve tvrtke ističu se svojim uspjehom, inovacijama, ekspertizom, što ih prirodno čini poželjnim izborom za investitore. Međutim, takvih je prilika malo u Hrvatskoj. To je posljedica niza faktora, uključujući ograničenu veličinu tržišta, nedovoljno razvijenu infrastrukturu tržišta kapitala, nedovoljnu spremnost kompanija, ali i činjenice da smo bankocentrično tržište.
Koji alternativni oblici financiranja su zanimljiviji hrvatskim tvrtkama i zbog čega? Vidimo da se vrlo često u zadnje vrijeme uvriježilo traženje ili ulazak strateškog partnera?
Odabir alternativnih oblika financiranja uvelike ovisi o fazi životnog ciklusa kompanije, odnosno o specifičnim potrebama i izazovima s kojima se suočava u toj fazi. Drugim riječima kompanija u fazi osnivanja različito se financira u odnosu na kompaniju koja je u zrelom stadiju. Primjerice, u ranoj fazi, kada kompanije tek počinju razvijati svoje poslovne ideje, sredstva obično dolaze iz vlastitih sredstava osnivača ili manjih investitora te kako rastu otvaraju se i druge opcije financiranja, poput venture capital i private equity fondova. Na IPO bi trebali gledati kao na krunu razvoja kompanije koji je rezerviran za ‘šampione’ koji uspiju izgraditi snažan poslovni model, stabilne prihode i prepoznatljivost na tržištu.
Što bi se onda moglo ili trebalo učiniti i kako da se otvori prostor i ambicija za izlazak na burzu, odnosno IPO-ove?
Zagrebačka burza kontinuirano bilježi pad uvrštenih vlasničkih vrijednosnih papira kojih trenutačno ima 78 u usporedbi s 233 iz 2010. godine. Ipak, takav razvoj smatramo pozitivnim jer nam je draže vidjeti burzu na kojoj se nalaze najkvalitetnija izdanja, odnosno najuspješnije kompanije u svojim odgovarajućim područjima djelovanja. Fokus na kvalitetu umjesto kvantitete osigurava da burza postane platforma za kompanije koje su uistinu spremne biti javno listane, s transparentnim poslovanjem, zdravim financijskim osnovama i svim karakteristikama kvalitetnog izdavatelja. Takve kompanije privlače povjerenje investitora te dodatno jačaju ugled i relevantnost same burze, čineći je privlačnijom za buduće ulagače i izdavatelje.
Očekujete li da bi se mogli dogoditi neki pomaci u ovoj godini ili u nekom doglednom razdoblju?
Na početku ove godine očekuje nas inicijalna javna ponuda ING-GRAD-a, velike hrvatske građevinske tvrtke, na Zagrebačkoj burzi. ING-GRAD je je jedan od predvodnika svoje industrije s velikim dividendnim potencijalom, a u javnoj ponudi će moći sudjelovati i mali ulagači. Veseli nas što je jedan od lidera svoje industrije prepoznao priliku za prikupljanje kapitala koji će poduprijeti njegov budući rast i strateški razvoj, a ulagačima će omogućiti sudjelovanje u potencijalnom uspjehu i daljnjem razvoju.
Koliko su realna uopće očekivanja da bi moglo doći do listanja hrvatskih tvrtki na uglednim inozemnim burzama kao što se već dulje vrijeme priča u slučaju Infobipa ili Rimca?
Generalno govoreći, realno je očekivati da se hrvatske tvrtke uvrste i na neke od inozemnih burzi. Toga je u praksi već i bilo, a riječ je o takozvanom ‘dual listingu’ kada su se primjerice INA i Pliva uvrstile na Zagrebačkoj i na Londonskoj burzi. U susjednoj Sloveniji je NLB 2018. godine proveo takav postupak te se njihovim dionicama trguje na Ljubljanskoj i Londonskoj burzi. Dvostruko izlistavanje može biti atraktivna opcija jer omogućuje pristup većem broju investitora, dok istovremeno zadržava povezanost s domaćim tržištem i investitorima. S druge strane, postoje kompanije koje su svojim rastom i veličinom prerasle domaće tržište te preferiraju potencijalno listanje isključivo na inozemnim burzama.
Pročitajte još:
Kakav efekt na Zagrebačku burzu ima činjenica da je segment IPO-ova tako slabo prisutan?
Činjenica da su inicijalne javne ponude trenutno manje zastupljene na Zagrebačkoj burzi predstavlja izazov, ali priliku za daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala. Iako trenutna situacija može značiti ograničen broj investicijskih prilika te manju mogućnost sektorske izloženosti, upravo to otvara prostor za buduća izdanja koja bi mogla obogatiti ponudu i diverzificirati paletu ulaganja na burzi, optimistično zaključuje Dürrigl.
ING-GRAD d.d.
Kalinovica 3/IV
98.167.621,66 (2023)
202 (2023)
