Inflacija u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u prosincu je, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, na godišnjoj razini porasla za 3,4 posto.
U usporedbi sa studenim, odnosno na mjesečnoj razini, potrošačke su cijene u prosjeku bile više za 0,1 posto. U tom je mjesecu, pak, inflacija na godišnjoj razini iznosila 2,8 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, takozvanim posebnim agregatima, procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 5,6 posto, za Hranu, piće i duhan 4,8, za Energiju 1,6 te za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,7 posto.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je na 0,6 posto za komponentu Usluge, za komponente Hrana, piće i duhan te Energija, na 0,4, dok je za komponentu Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije procijenjen pad stope od 0,9 posto. Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za prosinac, točnije druga procjena DZS-a, bit će objavljeni 16. siječnja.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac komentirao je podatke o inflaciji i izjavio da se ne smanjuje dinamikom i brzinom kojom bi svi željeli, no da su njezine stope ipak blago povećane te stoga ne treba stvarati nikakvu paniku. Nakon sastanka vladajuće koalicije u Banskim dvorima rekao je da je inflacija u 2024. rasla u skladu s procjenama Ministarstva financija, u 2025. i da se posebno u 2026. godini očekuje njezino daljnje usporavanje, pri čemu Vlada procjenjuje da će u ovoj godini iznositi 2,7 posto.
“Moramo biti svjesni činjenice kako je inflacija, nažalost, tu da ostane za neko vrijeme, odnosno jedno duže razdoblje, po blago povećanim stopama, a s obzirom i na sve okolnosti u Europi te svijetu, uslijed geopolitičkih promjena, ruske agresije na Ukrajinu i rasta cijena energenata”, poručio je ministar.
Po Primorčevim riječima, normalne stope inflacije koje osiguravaju stabilan gospodarski rast su oko dva posto, stopa u Hrvatskoj je blago povećana, ona će se smanjivati, međutim, to neće biti onom dinamikom i brzinom kako bismo svi željeli. Rekao je i da je Vlada u njeno obuzdavanje upogonila sve instrumente koje ima na raspolaganju, što uključuje i ograničavanje cijena struje, plina, naftnih derivata, kao i cijena pojedinih proizvoda.
Ipak, ponovio je da se doista radi o blago povećanim stopama inflacije, pa tako, uz prosječnu stopu inflacije u 2024. godini od tri posto, to znači da nešto što je prije godinu dana koštalo 100 eura, bilo bi normalno da danas košta 102, a u stvarnosti košta 103, prenosi Hina.
Prvu procjenu inflacije u prosincu za eurozonu u utorak je objavio i Eurostat. Statistički ured Europske unije tako procjenjuje da će godišnja inflacija biti 2,4 posto, što predstavlja porast u odnosu na 2,2 posto koliko je iznosila u studenom.
Pročitajte još:
Daleko najveći rast cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, bilježila je u prosincu Hrvatska, za 4,5 posto. U studenom su porasle za četiri posto.
Gledajući glavne komponente inflacije u europodručju, očekuje se da će usluge u prosincu imati najvišu godišnju stopu od četiri posto. Ista je mjesec ranije iznosila 3,9 posto, a slijede hrana, alkohol i duhan koji su ostali na razini od studenog, točnije na 2,7 posto.
Objavljeni su i podaci o inflaciji u Njemačkoj, gdje je u prosincu porasla na neočekivano visokih 2,9 posto, te Francuskoj u kojoj je iznosila 1,8 posto.
6 Odgovora
Živio Plenkošenko i njegovih 40 lopova
Za ovo nikako ne može biti odgovorna vlada i Andrej. Ovo je maslo i rabota duboke države iza koje stoje SDP-ovci.
To je jos zanemarivo koliko je nekada bila inflacija
ma sto je to za nas
Klasična hrvatska priča, Hrvatska je u prednosti samo kad je u pitanju porast cijena, porast troškova, porast cijena nekretnine. Kad ćemo biti vodeći ili barem među boljima u nekim drugim poljima? Zapošljavanje, vlastita proizvodnja, izvoz, osigurano javno zdravstvo(ali kvalitetno bez redova čekanja)?
bar nije 3,5