Inflacija u Hrvatskoj bi 2026. trebala imati ponajveći pad među članicama eurozone

Hrvatska se već neko vrijeme u eurozoni ističe neslavnom ulogom zemlje koja spada u sam vrh po stopi inflacije, uz Estoniju i Slovačku, a to ovdašnji dužnosnici i analize ponajprije objašnjavaju osjetno višom stopom gospodarskog rasta no što je u cijeloj eurozoni te rastom cijena usluga i hrane.

Hrvatska narodna banka se nakon ulaska Hrvatske u eurozonu našla više u ulozi tumača pojave no aktivnog igrača u nastojanju da se inflacija snizi na ciljanu razinu od dva posto.

No, dobra je vijest da prognoze govore da bi Hrvatska u 2026. godini trebala biti među zemljama eurozone u kojoj će godišnja inflacija najviše pasti.

Europska središnja banka (ESB) i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) su se prihvatile procjena za iduću godinu ističući kako su prognoze komplicirane zbog globalnih trgovinskih i inih previranja, no za svako kućanstvo je vjerojatno kretanje stvari oko inflacije jedna od ključnih informacija ekonomskog prosperiteta.

Prošle godine je prosječna inflacija u eurozoni iznosila 2,4 posto. Za ovu godinu zasad se očekuje da popusti na dva posto i onda dalje na 1,6 posto u 2026. Naravno, u svakoj od zemalja članica eurozone stvari stoje drugačije.

OECD pak je procijenio da bi u gotovo polovici od analiziranih 30 europskih zemalja inflacija ove godine mogla biti veća no u 2024. No, u dobrom dijelu slučajeva promjena, bilo naviše ili naniže, je vrlo umjerena, odnosno do 0,3 postotna boda.

Najveći rast u eurozoni bi ove godine trebale osjetiti Litva, i to od 3,1 postotna boda. Skok bi bio s 0,9 posto prošle godine na četiri posto ove. Slijedi Latvija gdje se očekuje povećanje inflacije s 1,4 na 3,6 posto.

OECD navodi da su za takav skok u Litvi krive cijene hrane i energije, a u Latviji pretežito snažan rast plaća uslijed manjka radne snage te cijene hrane.

Rast stope inflacije u ovoj godini iznad jednog postotnog boda bi trebao pogoditi još i Bugarsku i Mađarsku koje nisu u eurozoni. Bugarska, doduše, postaje članicom s početkom iduće godine.

Nakon dvije baltičke zemlje najveći rast prosječne godišnje inflacije u eurozoni ove će godine osjetiti Italija s 0,9 postotnih bodova te Irska i Finska s 0,8 postotnih bodova.

U Hrvatskoj se ne očekuje promjena, odnosno OECD predviđa da će prosječna godišnja stopa ostati na četiri posto.

Turska je poznata u zadnje vrijeme po izrazito velikim problemima s inflacijom, ali za ovu godinu se očekuje pad godišnje stope s 58,5 posto u 2024. na 31,4 posto.

Među velikim europskim gospodarstvima ove godine najveću bi stopu inflacije moglo imati Ujedinjeno Kraljevstvo brojkom od 3,1 posto, a najmanju Francuska od 1,2 posto. Zbog relativno male izloženosti američkom tržištu utjecaj američkih carina na inflaciju u Francuskoj je ograničen, navodi OECD.

Slično će se ponoviti i iduće godine kada se očekuje da među velikim ekonomijama u Francuskoj inflacija bude najmanja na 1,7 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu najviša na 2,3 posto. U Italiji i Španjolskoj bi bila 1,9 posto, a u Njemačkoj 2,1 posto.

U većini  europskih zemalja bi inflacija iduće godine bila snižena u odnosu na ovu, a jedino u pet zemalja bi došlo do rasta. Predvodnica u tome je Švedska gdje bi stopa skočila s 1,3 na dva posto. Nakon toga slijedi Francuska gdje bi rast bio pola postotna boda unatoč tome što bi ta zemlja, kako rekosmo, imala najmanju stopu među najvećim europskim gospodarstvima.

Najveći pad u eurozoni mogle bi imati Hrvatska i dvije baltičke zemlje Estonija i Litva. U Hrvatskoj bi stopa pala za 1,6 postotnih bodova na 2,4 posto, u Litvi za 1,5 postotni bod na 2,5 posto te u Estoniji za 1,9 postotnih bodova na 2,3 posto.

OECD procjenjuje da, osim u Turskoj gdje će inflacija nastaviti padati iako će i dalje ostati visoka na prosječnih 18,5 posto, sve ostale europske zemlje neće imati stopu veću od 3,6 posto. Drugim riječima, inflacija će varirati između 0,6 posto u Švicarskoj i 3,6 posto u Mađarskoj.

U najvećem broju zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, ona će varirati između 1,7 i 2,7 posto.

Unatoč dogovoru o carinskoj stopi između Europske unije i SAD-a, ESB upozorava da u slučaju bilo kakvih povećanja carina stopa inflacije može također biti povećana.