Inflacija spašava talijanski državni proračun

Prihodi talijanskog državnog proračuna rastu puno brže od očekivanja, zahvaljujući rastu zapošljavanja i visokoj inflaciji, zbog čega bi se proračunski deficit mogao spustiti ispod gornje granice EU od 3 posto BDP-a već 2025., godinu dana prije predviđenog roka.

U prvih sedam mjeseci godine porezni prihodi su porasli za više od 16 milijardi eura, što je ukupno 5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Time su uvelike premašena očekivanja talijanskog ministarstva financija, koje je u travnju prognoziralo rast od tek 0,8 posto u cijeloj kalendarskoj godini.

Vlada u Rimu je ranije prognozirala deficit od 3,3 posto BDP-a u 2025., no veći prihodi od poreza znače da će fiskalna rupa vjerojatno biti znatno manja. Premijerka Giorgia Meloni i njena desničarska koalicija sebi pripisuju zasluge za bolje punjenje proračuna, iako ekonomisti kažu da je do najnovijeg zamaha došlo zbog kretanja koja nemaju veze s njenom vladom koja je stupila na dužnost krajem 2022. godine.

Zakonske reforme usmjerene na suzbijanje utaje poreza koje su uvedene u proteklih nekoliko godina konačno donose rezultate, kažu analitičari, iako se i velik dio punjenja proračuna pripisuje rastu plaća i posljedično prihoda od poreza na dohodak, te stvaranju oko dva milijuna novih radnih mjesta u protekle četiri godine.

“Rast broja radnih mjesta povećava porezne prihode i BDP, ali porezni prihodi rastu brže od BDP-a, budući da se zaposlenost u Italiji oporezuje znatno više od drugih vrsta prihoda,” objašnjava Marco Leonardi, profesor ekonomije na milanskom sveučilištu Statale.

Meloni često ukazuje na rast zapošljavanja kao velik uspjeh svoje vlade, ali pritom nikad ne spominje tzv. fiskalni zastoj – jednostavan gospodarski fenomen u kojem inflacija diže nominalne iznose plaća, što onda podiže i udio poreza na dohodak kojeg obveznici plaćaju.

Leonardi procjenjuje da je zahvaljujući tom efektu država prikupila dodatnih 25 milijardi eura između 2021. i 2024., plus rast prihoda ove godine – što je uvelike nadmašilo manje rezove u poreznoj politici koje je Meloni dosad uvela.

Cijene potrošačkih proizvoda u Italiji porasle su za 19 posto između 2020. i 2025. U posljednjih par godina porasle su i nominalne plaće, iako manje od stope inflacije, zbog čega se obični Talijani osjećaju siromašnije. Kad se uračuna inflacija, talijanske plaće su danas ispod razine iz 1990. godine, pokazuju podaci OECD-a i talijanskog zavoda za statistiku ISTAT-a.

“Vlada kaže da je uvela milijarde eura poreznih rezova, ali utjecaj na naše plaće čini se da je minimalan, ili uopće ne postoji. U međuvremenu, cijene su i dalje visoke,” rekla je za Reuters Veronica D’ Amato, uredska radnica iz Rima.

Za razliku od Italije u Njemačkoj vlada svake godine mijenja razrede poreza na dohodak, kako bi u potpunosti neutralizirala efekt inflacije. Francuska ove godine, koja ima politiku sličnu Italiji, nije imala neočekivano dobre prihode od poreza – djelomično i zbog skromnijeg rasta zaposlenosti i potrošačkih cijena od Italije – te se sad suočava s proračunskim deficitom od najmanje 5,4 posto BDP-a u 2025. godini.

Solidni prihodi Italije odražavaju i nova zakonska pravila postupno uvođena od 2011. godine, kojima je značajno smanjen prostor za izbjegavanje plaćanja poreza. Niz vlada je poticao širenje digitalnih oblika plaćanja koji se mogu trasirati, i oštrije porezne nadzore.

Takvi alati koji su danas Talijanima na raspolaganju uključuju široku upotrebu elektroničkih faktura, izvještavanje o PDV-u u stvarnom vremenu, sankcije za trgovce na malo koji ne prihvaćaju plaćanje karticama, te sparivanje podataka u svim državnim sustavima.

“U mojem području rada razina utaje poreza definitivno se smanjila u posljednjih 20 godina,” kaže Martina di Egidio, arhitektica iz Rima, i za primjer ponudila nacionalnu digitalnu platformu koja je uvedena prije desetak godina i u kojoj se sve molbe za građevinske radove moraju ubaciti, kao jednu od mjera koje sprječavaju utaju.

Giacomo Ricotti, šef poreznog odjela talijanske središnje banke, rekao je u parlamentu prošlog tjedna da je procijenjeni iznos utajenog poreza pao s 97 milijardi eura u 2017. godini na oko 72 milijarde u 2021. godini, što su posljednji dostupni podaci.

Rejting agencija Fitch navela je “povećanje porezne discipline” među faktorima koji stoje iza njezine odluke o dizanju kreditnog rejtinga Italije 19. rujna ove godine. Ipak, dugogodišnja borba Italije protiv poreznih prevara još uvijek je daleko od konačne pobjede, a neki kritičari upravo krive Meloni za nazadovanje.

Ubrzo nakon stupanja na dužnost djelomično je ublažila ranije mjere za smanjenje utaje poreza, dizanjem limita gotovinskih plaćanja na 5.000 eura, s ranijih 1.000 eura, i pružanjem poreznih amnestija koje su omogućile rješavanje brojnih sporova.

Europska komisija procjenjuje da je u Italiji jaz naplate PDV-a, kojim se mjere procijenjeni gubici od prevara i utaja, narastao za otprilike četiri postotna boda između 2022. i 2023., čime se preokrenuo pozitivan trend od 2020. do 2022. godine.

Bruxelles pripisuje veću usklađenost za vrijeme pandemije državnim poticajima za kućne renovacije kojima su porezni obveznici mogli pristupiti službenim prijavljivanjem rada kojeg obavljaju. Meloni je gotovo u potpunosti ukinula te programe, s obzirom na goleme troškove za državnu blagajnu.

Iz vlade kažu da je njena strategija fokusirana na ciljane porezne revizije, kako bi se izbjeglo opterećivanje poštenih poreznih obveznika, i na sporazume s kompanijama o njihovim budućim poreznim davanjima. U međuvremenu, Liga – jedna od stranaka vladajuće koalicije – vrši pritisak na Meloni da usvoji dodatnu masovnu poreznu amnestiju.

Talijansko porezno opterećenje i dalje je iznad 42 posto BDP-a, što je više od prosjeka EU od 40 posto. Oporbene stranke kažu da to pokazuje da nisu točne opetovane tvrdnje vladajuće koalicije da smanjuju poreze.

Novi izbori su na rasporedu za 2027. godinu, pa Meloni želi smanjiti porezna davanja na prihode za one koji zarađuju između 28.000 i 60.000 eura godišnje, kažu političari. “Vrijeme je da se pruži važan signal da se smanjuje porezno opterećenja srednje klase,” rekao je državni tajnik u ministarstvu financija Federico Freni.

Analitičari za Oxford Economics ranije ove godine su prognozirali da će talijanski BDP ove godine imati spori rast od 0,5-0,6 posto, uz blago povećanje udjela duga u BDP-u. 

Iako se smatra da je državni dug Italije još uvijek relativno velik, položaj Italije na financijskim tržištima se ipak poboljšava, i to zbog relativno stabilne vlade i poboljšanja kreditnog rejtinga, što posljedično dovodi do nižih prinosa na talijanske državne obveznice, što je Reuters u lipnju opisao kao “renesansu obveznica.”