Industrijska proizvodnja u eurozoni ubrzala je u listopadu, uz snažan oporavak sektora trajnih potrošačkih dobara, pokazali su u ponedjeljak preliminarni podaci europskog statističkog ureda Eurostata. U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla za 0,8 posto u odnosu na rujan kad je, prema revidiranim podacima, rasla za 0,2 posto.
Na razini cijele EU proizvodnja je pak posustala, i u listopadu rasla tek 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, nakon što je u rujnu rasla za 1,0 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja trajnih potrošačkih proizvoda, za 2,0 posto u eurozoni i za 1,8 posto na razini EU. U rujnu je pala za 0,2 posto eurozoni, dok je u EU imala isti rast.
Na oba područja porasla i proizvodnja u energetskom sektoru, za 1,1 posto u eurozoni te za 1,0 posto u EU, istim tempom kao i u rujnu. U segmentu kapitalnih dobara također je zabilježen blagi rast, za 0,5 posto na oba područja, što signalizira blago ubrzanje u odnosu na početak jeseni.
Blagi rast bilježio je pak sektor tzv. intermedijarnih proizvoda, za 0,3 posto na oba područja, otprilike kao i u rujnu. Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara pokazala je pak naznake stabilizacije u eurozoni, uz stopu rasta od 1,2 posto u odnosu na rujan, kada se bila smanjila za 2,5 posto. Na razini EU ponovo je smanjena za blagih 0,3 posto, pokazuju izračuni Eurostata.
Po državama, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u listopadu Irska, za 4,0 posto, a nakon Luksemburg, gdje je rasla za 3,6 posto. Razinu od tri posto prekoračila je i Hrvatska, s rastom proizvodnje u listopadu za 3,1 posto u odnosu na rujan, najsnažnijim od prosinca prošle godine.
Najveći pad industrijske proizvodnje bio je pak u Švedskoj, za čak 6,5 posto. Slijede Belgija i Danska, gdje je pala za 3,4 odnosno 3,2 posto.
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, industrijska proizvodnja u eurozoni rasla je u listopadu za 2,0 posto, najsnažnije od svibnja. U rujnu bila je porasla za 1,2 posto. U EU je pak uvećana za 1,9 posto, neznatno blaže nego u rujnu.
U proteklih godinu dana na oba područja je rasla proizvodnja u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 4,9 posto u eurozoni i za 4,4 posto u EU. Izračuni za eurozonu pokazuju gotovo dvostruko snažniji rast nego u rujnu, a na razini EU tvornice su radile gotovo istim tempom kao i u rujnu.
Energetski sektor bilježio je pak na oba područja dvostruko snažniji rast proizvodnje na godišnjoj razini nego u rujnu, za 4,5 posto u eurozoni i za 3,4 posto u EU. Proizvodnja kapitalnih dobara porasla je pak u eurozoni upola slabije nego u rujnu, za 0,5 posto, a osjetno je usporila i na razini EU, na 1,1 posto.
Sektor intermedijarnih proizvoda uvećao je pak na oba područja proizvodnju za samo 0,5 posto, otprilike kao i u rujnu. Stabilizacija proizvodnje zabilježena je pak u segmentu trajnih potrošačkih dobara, prema rastu od 0,7 posto u eurozoni i od 0,5 posto u EU. U rujnu je pala za 2,7 posto u eurozoni i za 1,4 posto na razini EU, prema revidiranim podacima.
Pročitajte još:
Najsnažnije je u listopadu na godišnjoj razini rastao volumen proizvodnje u Irskoj i Latviji, za 8,7 posto, a potom slijede Grčka i Švedska gdje je uvećan za 6,9, odnosno za 5,7 posto.
Blizu su te brojke Švedske i Hrvatska, s rastom volumena proizvodnje u listopadu od 5,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Najveći godišnji pad je bio je u Bugarskoj, za 7,6 posto. Slijede Slovačka i Mađarska s padom proizvodnje za 3,7 odnosno za 2,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.
