Industrija napreduje, usluge ne: Hrvatska ostvarila snažan rast proizvodnje, EU bilježi blago usporavanje

U travnju 2025. godine europski uslužni sektor bilježio je blago usporavanje, pokazuju podaci Eurostata, Europskog ureda za statistiku. Sezonski prilagođena proizvodnja usluga pala je za 0,3 posto u eurozoni i u cijeloj Europskoj uniji u odnosu na ožujak. No, u godišnjoj usporedbi, sektor ipak ostaje u plusu: +0,7 posto u eurozoni te +1,1 posto na razini EU.

U Hrvatskoj je, za razliku od toga, travanj donio snažan zamah industrijskoj proizvodnji, s mjesečnim rastom od 2,5 posto i impresivnih 6,5 posto u odnosu na travanj 2024. godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz STS baze, rast hrvatske industrijske proizvodnje predvodile su djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, i to od 9,5 posto te prerađivačka industrija s rastom od 7,3 posto. Unatoč tome, zaposlenost u industriji smanjena je za 0,4 posto mjesečno i 2,6 posto godišnje, što ukazuje na sve izraženiju automatizaciju i veću učinkovitost proizvodnje.

U prilog toj tezi govori i podatak o produktivnosti rada u industriji, koja je u prva četiri mjeseca ove godine porasla za 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Ukupan promet u industriji u travnju 2025. porastao je za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. Posebno je snažan rast zabilježen na domaćem tržištu i to od 5,1 posto, dok je izvozni promet blago smanjen i to za 1,6 posto.

Na godišnjoj razini, promet raste za 9,8 posto, pokazuju podaci DZS-a, i to zbog domaćeg tržišta, koje je zabilježilo rast od 11,4 posto, dok izvozno tržište bilježi rast od 6,6 posto.

Promet u trgovini na malo u travnju 2025. realno je porastao za jedan posto u odnosu na prethodni mjesec. Najveći doprinos došao je iz segmenta prehrambenih proizvoda, u iznosu od 5,4 posto, dok je promet neprehrambenim dobrima rastao za 1,5 posto. To je već 25. mjesec zaredom da se bilježi realan rast u trgovini na malo.

Blago smanjenje uslužne proizvodnje u travnju, od 0,3 posto, vjerojatno je rezultat sezonskih i cikličkih faktora, osobito u kontekstu pojačane nesigurnosti i inflacijskih pritisaka. Ipak, godišnje stope rasta ostaju pozitivne, što sugerira da potrošnja usluga u EU nije u ozbiljnom padu, već se kreće u fazi stabilizacije.

Hrvatsko gospodarstvo pokazuje otpornost i dinamiku, s naglaskom na jačanje domaće industrije i stabilnu domaću potražnju. U kontekstu usporavanja uslužnog sektora na razini EU, hrvatski rezultati posebno dolaze do izražaja.

No, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je početkom srpnja izrazila zabrinutost zbog kronično slabog povlačenja europskih sredstava. Predložili su i da, ako nema mogućnosti da se veliki projekti na vrijeme završe, budu preusmjereni u privatni sektor, na projekte koji to jesu.

Redovni Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije provodi se u razdoblju od 2021. do 2027., što znači da je 1. srpnja počela druga polovica provedbenog razdoblja koje traje do kraja prosinca 2029. Hrvatskoj je u tom programu dodijeljeno 14 milijardi eura, no u toj dosadašnjoj polovici vremenskog roka, Hrvatska je realizirala tek 5,7 posto ukupnih alokacija.

Drugi veliki program Europske unije koji se provodi paralelno jest Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u kojem je za Hrvatsku i projekte u Hrvatskoj osigurano 6,3 milijarde eura. Taj program stječe u lipnju 2026., a ostvareno je tek 36 posto ugovorenih pokazatelja, kažu iz Udruge profesionalaca za fondove Europske unije.

“Na polovici smo razdoblja, a iz VFO-a koristimo manje od šest posto raspoloživih sredstava iz kohezijske politike. U NPOO postoji još značajan dio sredstava za iskoristiti, a rok je još godinu dana. Mislimo da je potrebno provesti snažnu i brzu realokaciju sredstava na projekte koji su spremni i brzo provedivi u privatnom sektoru. Mi želimo da javni i privatni sektor djeluje odlučno i odgovorno,” rekla je Irena Weber, direktorica HUP-a, na konferenciji za medije u srpnju.

Glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić, istaknuo je koliko su europski fondovi važni za Hrvatsku, i rekao da je zbog “plime” europskih sredstava u posljednjih nekoliko godina Hrvatska druga u Europskoj uniji po količini europskih investicija u odnosu na veličinu cijele ekonomije.

“U posljednje vrijeme je stopa rasta u Hrvatskoj bila tri do četiri posto, a doprinos EU fondova je bio dva posto, što znači da je njihov doprinos bio pola ili čak u nekim godinama dvije trećine rasta. Hrvatska je pritom po prvi put u 30 godina imala rast produktivnosti koji je prestigao zemlje istočne Europe. No, kad se povuče ta „plima“, prije svega NPOO, što ćemo osjetiti kroz godinu-dvije, naš rast produktivnosti će dosta usporiti,” rekao je Stojić.

Naglasio je i kako su za Hrvatsku jako bitna i ulaganja u snažan i otporan energetski sustav, posebice jer u sljedećih pet godina, prema podacima HUP-a ističe rok upotrebljivosti za 50 posto elektroenergetske mreže.