Mnogi u Hrvatskoj nisu ni svjesni da imaju dionice nekih svjetskih poznatih kompanija. Nvidia, General Electric, Amazon ili Alphabet tek su mali dio poduže liste dionica u koje su lani ulagala četiri obvezna mirovinska fonda. A obvezne mirovinske fondove pune svi zaposlenih u Hrvatskoj.
Naime, svakog mjeseca iz bruto iznosa plaće pet posto izdvaja se u drugi mirovinski stup. Taj novac odlazi u neki od obveznih mirovinskih fondova, koji onda ulaganjima na tržištima kapitala nastoje oplemeniti vrijednost tog novca za budućnost.
U prvi mirovinski stup izdvaja se 15 posto iz bruto iznosa plaće, a to je stup generacijske solidarnosti iz kojeg se danas isplaćuju mirovine.
Ne čudi stoga da, zato što ne mogu utjecati na ulaganja, mnoge ni ne zanima što je događa s novcem ušteđenim u drugom mirovinskom stupu, jednako kao ni to koliko su za njih fondovi zaradili u proteklim godinama. Koliko je proširena apatija, možda najbolje govori podatak da više od 90 posto građana Regos (Središnji registar osiguranika) automatizmom raspoređuje u obvezni mirovinski fond.
Mirovinski fondovi od svog osnivanja do kraja 2025. sveukupno su zaradili 11,3 milijarde eura dodane vrijednosti svojim članovima i njihova imovina dosegnula je 26 milijardi eura.
U 2025. brojili su više od 2,4 milijuna članova. Najviše njih, čak 75 posto, bilo je u kategoriji B, a najmanje u kategoriji C, koja je imala tek 3 posto članova. Naime, unutar svakog mirovinskog društva postoje tri kategorije, koje se razlikuju prema strategiji ulaganja. Obvezni mirovinski fondovi kategorije C najmanje su rizični i svoju imovinu drže u obveznicama.
Od 26 milijardi eura, OMF-ovi su 14,9 milijardi eura držali u obveznicama, a 6,5 milijardi eura u dionicama. Svi fondovi javno izlistavaju te podatke svakog mjeseca.
Oni koji zarađuju i izdvajaju za mirovinu tako, posredno putem mirovinskih fondova, imaju dionice AD Plastika, Atlantic Grupe, Ericsson Nikole Tesle, Končar Elektroindustrije, Spana, JGL-a, Adris Grupe, Hrvatskog Telekoma, The Garden Brewery, Podravka ili Luka Ploča i Luka Rijeka. Velik dio imovine je u hrvatskim, francuskim, njemačkim, španjolskim pa čak i američkim dužničkim papirima.
Hrvatski obvezni mirovinski fondovi značajni su ulagač na Zagrebačkoj burzi i porezni obveznici posredno zapravo financiraju hrvatske kompanije. Sve je učestalije i ulaganje u ETF-ove. S obzirom na regulatorna pravila, ulaganja su strogo određena, a promjene su minimalna. Dio novca obvezni mirovinski fondovi drže i u depozitima.
Pročitajte još:
“Vodimo računa o uvjetima na tržištima kapitala, očekivanjima o zaradama i rizicima ulaganja u pojedine klase imovine, a uvažavajući pritom potrebe za likvidnošću fonda. Analiziramo prinose i rizičnost portfelja u prethodnom razdoblju te izrađujemo analize očekivanih zarada i rizika pojedinih ulaganja”, odgovorili su nam Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima na upit Financije.hr o tome kako donose odluke u koju vrstu imovine ulagati.
S obzirom na strogo propisanu strukturu ulaganja, ne čudi što nitko iz OMF-ova ne izdvaja niti jednu od dionica niti obveznicu. Ulaganja su poprilično regulirana prethodnim analizama, kako bi se izbjegao bilo kakav rizik ili gubitak novca. Od svog osnutka 20202. godine obvezni mirovinski fondovi negativne su prinose imali tek u četiri godine. Tada su tržišta kapitala bila u crvenom zbog kriza.
