Rat na Bliskom istoku je stvorio najveći poremećaj u isporuci nafte u povijesti globalnog tržišta, zaključuje u mjesečnom izvješću Međunarodna agencija za energiju (IEA) nakon što je promet sirove nafte i naftnih proizvoda kroz Hormuški tjesnac spao na kapljice s oko 20 milijuna barela dnevno.
Zemlje Perzijskog zaljeva su smanjile proizvodnju za barem 10 milijuna barela dnevno.
IEA ocjenjuje da će globalna opskrba naftom pasti za oko osam milijuna barela dnevno tijekom ožujka budući da je smanjenje isporuke s Bliskog istoka djelomično nadoknađeno većom proizvodnjom zemalja koje nisu članice skupine OPEC+ te Kazahstana i Rusije.
Dok će opseg gubitaka ovisiti o duljini sukoba, ove godine u prosjeku bi ponuda nafte mogla porasti za 1,1 milijun barela dnevno pri čemu bi upravo zemlje izvan kruga skupine OPEC+ trebale biti razlogom tog cjelokupnog povećanja, navodi IEA.
Podsjetimo, zemlje članice IEA su se ovoga tjedna dogovorile pustiti na tržište 400 milijuna barela nafte iz rezervi kako bi ublažili poremećaj. U siječnju su globalne rezerve nafte iznosile 8.2 milijardi barela od čega je na zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj otpadalo oko 50 posto.
U travnju i ožujku se zbog otkazivanja mnogih letova i poremećaja u isporukama ukapljenog naftnog plina očekuje smanjenje globalne potražnje za naftom od oko milijun barela dnevno.
Glavni poremećaji u isporuci trenutačno se mogu vidjeti u Iraku, Kataru, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji.
Tržišta dizela i zrakoplovnog goriva posebno su ranjiva na produljene gubitke u proizvodnji i izvozu s Bliskog istoka jer je fleksibilnost za povećanje proizvodnje za ta tržišta na drugim mjestima ograničena.
Doduše, otkazivanja letova na glavnim zračnim lukama te regije već je smanjilo globalnu potražnju za zrakoplovnim gorivom, a povećan je i rizik za mogućnost uporabe ukapljenog naftnog plina za kuhanje i grijanje što se posebice odnosi na Indiju i istočnu Afriku.
Pročitajte još:
Koordinirano otpuštanje rezervi pruža značajan i dobrodošao zaštitni sloj za tržište, no bez brzog razrješenja sukoba to ostaje tek privremena mjera, ističe IEA.
“Konačni učinak na tržište nafte i plina i šire na gospodarstvo ovisit će ne samo o intenzitetu vojnih napada i šteti na energetskoj infrastrukturi već i o duljini poremećaja prometa kroz Hormuški tjesnac”, zaključuje IEA.
