Hrvatska gospodarska komora (HGK) u četvrtak je predstavila rezultate vlastitog istraživanja o interesu i provedbi projekata koji uzimaju u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike (ESG) i za koje se smatra da su ključna poluga u zelenoj tranziciji Europske unije.
U anketi, provedenoj u svibnju 2025., sudjelovale su 193 hrvatske tvrtke iz 19 različitih područja djelatnosti. Najviše anketiranih (56) je bilo iz prerađivačke industrije, uz značajan broj kompanija iz područja trgovine (22), građevinarstva (19), te telekomunikacija i programiranja. Po veličini, velike i srednje velike tvrtke, s više od 50 zaposlenika, su činile 58,2 posto uzorka, a po regijama gotovo četvrtina (51) su bile iz Zagreba.
Visok interes za ESG projekte se vidi između ostalog i iz podatka da je više od 43 posto anketiranih potvrdilo da su već u procesu zelene tranzicije, tj. u prelasku na obnovljive izvore energije ili druge čiste tehnologije, dok je više od 39 posto reklo da razmišljaju o tome. Međutim, preko 52 posto onih koji su se već upustili u ESG projekte kaže da nemaju na raspolaganju adekvatna financijska sredstva.
Zbog toga većina svih anketiranih tvrtki, njih 64 posto, kaže da su zainteresirani za dostupnost specijaliziranih ili subvencioniranih ESG instrumenata , a kada govorimo o potrebnim iznosima, 42 posto kaže da bi im trebalo manje od dva milijuna eura u sljedećih pet godina, dok 22 posto procjenjuje da im treba 2-5 milijuna eura.
Po vrsti investicije, najviše ispitanika zainteresirano je za zeleno financiranje (tzv. ekološki prihvatljive investicije), slijedi financiranje zelene tranzicije, a na zadnjem mjestu su društveno značajna (tzv. impact) financiranja.
Najčešće se radi o projektima koji poboljšavaju učinkovitost potrošnje postojećih resursa, zatim korištenje obnovljivih resursa, a treći po redu prioritetnih projekata su oni iz kategorije energetske učinkovitosti. Preferirani financijski instrumenti su projektno financiranje, održivi krediti, te leasing.
Što se tiče financiranja ESG projekata u Hrvatskoj, ključna su europska sredstva, poput onih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) – od 10 milijardi eura u njemu najmanje 39 posto su izdaci za zelenu tranziciju i klimatske investicije i otpornosti, što iznosi oko 4 milijarde eura, podsjetio je na tiskovnoj konferenciji potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Samo 20 posto tvrtki je dosad koristilo neki oblik održivog financiranja, za što Radoš kaže da je to dobra poruka financijskim institucijama da ponude više programa za takve svrhe. No, ni na razini Europske unije situacija nije sjajna, jer po podacima ECB-a za 2023-24 godinu udio ESG kredita kod komercijalnih banaka je bio tek 2-3 posto, što će se zasigurno povećavati u nadolazećim godinama, kada se očekuje da će u EU oko 30 posto sredstava biti namjenjeno za aktivnosti održivosti i borbe protiv klimatskih promjena.
“Skoro 60 posto tvrtki smatra da je implementacija ESG projekata važna, ili vrlo važna, za njihov poslovni model, tj. njihov strateški razvoj. Jako je mali broj onih koji smatraju da uopće nisu važni, oko 5 posto. Dakle u zadnjih 7-8 godina otkad se bavimo ovom temom, danas smo došli u situaciju da nijedan ozbiljan gospodarski subjekt ne može zamisliti svoju poslovnu strategiju a da nije u nju uključio elemente održivosti, tj. ESG pitanja,” rekao je Radoš.
Među problemima koji sprečavaju veću implementaciju ESG financiranja iz HGK kažu da su to prije svega komplicirana birokracija, te slaba informiranost.
“Glavni problem pri korištenju ESG financiranja su administrativni zahtjevi jer postoji puno novih kriterija i parametara koje treba objasniti – ali na drugom mjestu su nedostatak informacija i znanja. U tu mi vidimo našu ulogu, da dodatno ojačamo informiranje I edukaciju poduzetnika o tom pitanju. Naravno da je važna i državna podrška, i to prije svega kroz bespovratna sredstva I edukaciju,” zaključio je Radoš.
Pročitajte još:
HGK-ova Marija Šćulac iz Sektora za industriju i održivi razvoj potom je govorila o predstojećoj konferenciji nazvanu “Podržimo održivo” koja će se početkom rujna održati u Zagrebu, i na kojoj će govoriti niz domaćih lidera i međunarodnih stručnjaka iz područja ESG projekata i održivosti, što bi upravo trebalo hrvatskim tvrtkama pružiti ideje i smjernice kako i zašto ulagati u održivost.
“Živimo u svijetu koji se neprestano resetira, stoga ovogodišnji program otvara ključna pitanja o tome kako misliti, proizvoditi i djelovati u takvom kontekstu. Dinamika tržišta, regulatorni zahtjevi i globalni rizici traže drukčiji pristup, traže promjenu – a konferencija je upravo prostor za razumijevanje tih promjena,” rekla je Šćulac.
