Uporaba obnovljive energije za grijanje i hlađenje u Europskoj uniji (EU) nastavlja rasti i na kraju 2024. godine dosegnula je udio od 26,7 posto što predstavlja godišnji rast od 0,5 postotnih bodova.
Iako je dosegnuta rekordna razina udjela otkako su se počeli pratiti podaci 2004. godine taj godišnji rast, kako navodi Eurostat, ispod je godišnjeg prosjeka rasta od 0,75 postotnih bodova za dvadesetogodišnje razdoblje. U 2004. stopa je bila 11,7 posto. U apsolutnim brojkama bruto konačna potrošnja obnovljive energije za grijanje i hlađenje postupno je rasla ponajviše zbog doprinosa biomase i dizalica topline.
Europska direktiva iz zadnjeg tromjesečja 2023. godine koja promiče uporabu obnovljive energije za grijanje i hlađenje zahtijeva od svake članice EU-a da se udio poveća za 0,8 postotnih bodova godišnje u razdoblju od 2021. do 2025. te za 1,1 postotni bod u razdoblju od 2026. do 2030. godine. Na razini EU-a godišnji prosjek rasta između 2021. i 2024. bio je 0,93 postotna boda.
Među zemljama članicama na kraju 2024. najveći udio korištenja obnovljive energije za grijanje i hlađenje imala je Švedska gdje je on dosegao čak 67,8 posto. Druga je Finska s brojkom od 62,6 posto te treća Latvija sa 61,8 posto. Na suprotnoj strani te ljestvice je Irska gdje je udio bio tek 7,9 posto. Ne stoje puno bolje ni Nizozemska i Belgija gdje je brojka 11,3 posto.
Hrvatska se plasirala dosta dobro jer je udio na kraju 2024. bio 34,8 posto. No, pritom treba reći da je stopa u padu jer je godinu ranije iznosila 36,2 posto. Razvoj situacije izgleda i gore ako se stavi u širu perspektivu jer je brojka na kraju 2024. najmanja još od kraja 2011. godine kada je bila na 33,8 posto.
Dakle, u 13 godina Hrvatska očito nije puno radila na ovom segmentu ako je stopa povećana tek za jedan postotni bod. Najviša razina dosegnuta je 2015. godine kada je došla na 38,6 posto.
U usporedbi s 2023. godinom 16 članica EU-a je ostvarilo rast udjela obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju. Najveći iskorak napravila je Malta gdje je brojka povećana za šest postotnih bodova, a nakon toga Luksemburg s 3,7 postotnih bodova i Danska s 1,9 postotnih bodova.
Među zemljama koje su nazadovale ističe se Estonija gdje je pad udjela bio čak 11,1 postotnih bodova. Druga po tom negativno razvoju stanja je Grčka s gubitkom udjela od 2,9 postotnih bodova, a treća je Bugarska sa smanjenjem od 1,9 postotnih bodova.
Kako već rekosmo, u Hrvatskoj je pad bio 1,4 postotna boda.
Slovenija ima sličan udio kao Hrvatska, odnosno 33,7 posto. No, zadnjih godina također ne ostvaruje napredak jer je na godišnjoj razini pad bio 0,6 postotnih bodova, a rekordna razina datira također iz 2015. kada je došla na 36,2 posto.
Najveće europsko gospodarstvo Njemačka nema visoki udjel obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju. On je ispod EU prosjeka i iznosi dosta mršavih 17,7 posto. U Francuskoj je brojka dosta veća i udio je na 31,3 posto, u Italiji je na 20,1 posto te u Španjolskoj na 21,6 posto.
Pročitajte još:
Podaci za kandidate za članstvo u EU pokazuju da zemlje na području zapadnog Balkana sasvim dobro stoje.
U Srbiji je udio uporabe obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje bio 37,2 posto, u Crnoj Gori čak 68,3 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 37,9 posto. Za Bosnu i Hercegovinu postoji podatak samo za kraj 2023. kada je brojka bila 59,7 posto.
2 Odgovora
Unatoč stagnaciji, ovo pokazuje da Hrvatska ipak ima potencijal biomasa, dizalice topline i geotermalna energija su prilika koju ne bismo smjeli prokockati.
Odlično!