I kreditna agencija Fitch podigla rejting Hrvatske na A-

Freepik.com/Rawpixel.com
Rejting Hrvatske, ilustracija, Foto: Freepik.com/Rawpixel.com

Fitch Ratings povisio je dugoročni rejting Hrvatske s BBB+ na A- i naveo da su izgledi stabilni. Agencija je u svom izvješću u petak izdvojila nekoliko čimbenika koji su pridonijeli povećanju rejtinga, a jedan od njih je snažan gospodarski rast, poduprt brzom apsorpcijom europskih sredstava, porastom plaća i ulaskom u europodručje.

“U tjedan dana su dvije od tri vodeće svjetske rejting agencije podigle kreditni rejting Hrvatske na razinu A-, što je izvrsna vijest za hrvatske građane i gospodarstvo. Napredak od ne-investicijskog rejtinga do A kategorije kreditnog rejtinga ostvarili smo rekordno brzo u odnosu na druge zemlje, i to u razdoblju tijekom kojeg smo se morali suočiti i s posljedicama globalne pandemije i s energetskom krizom. To je najbolji pokazatelj koliko je Hrvatska iz perspektive rejting agencija percipirana kao pouzdana i kredibilna država, sa sve snažnijim gospodarstvom i uređenim javnim financijama”, rekao je premijer Andrej Plenković podsjećajući na to da je i agencija Standard and Poor’s podignula dugoročni kreditni rejting Hrvatske na A-.

Ocjena Fitcha je znak kupcima dužničkih papira da agencija očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni. Naznačio je i da će se rejting u dogledno vrijeme zadržati na A-.

Ocjene Hrvatske odražavaju njezin vjerodostojan politički okvir podržan članstvom u EU i eurozoni, a dosadašnja fiskalna disciplina i predanost fiskalnim pravilima EU-a poduprijet će smanjenje duga u sljedeće četiri godine, poručili su iz Fitcha. Dodali su da su institucionalni kapaciteti i sustav upravljanja poboljšani posljednjih godina što je smanjilo jaz sa sličnim zemljama.

Hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a i bio je viši u odnosu na 2019. kada je iznosio 67 posto, a sve zbog snažnog gospodarskog rasta, poduprtog brzim povlačenjem novca iz europskih fondova, rastom plaća i kontinuiranom integracijom u skupinu zemalja eurozone.

“Hrvatska je ostvarila jedan od najsnažnijih oporavka nakon pandemije u EU-u, s realnim BDP-om na kraju prvog polugodišta 2024. godine koji je bio za 19 posto iznad razine u četvrtom kvartalu 2019. godine”, rekli su iz Fitcha.

Agencija očekuje da će u razdoblju od 2024. do 2026. godine realni BDP Hrvatske prosječno iznositi 3,1 posto. Stopa rasta bit će viša od predviđenog prosjeka u eurozoni koji bi trebao iznositi 1,3 posto, ali i od medijana zemalja s ocjenom A, koji je procijenjen na 2,6 posto. Rast će potaknuti domaća potražnja, poduprta snažnom potrošnjom kućanstava i kontinuirano visokom razinom povlačenja novca iz EU-a.

Freepik.com
Procjene kreditnog rejtinga Hrvatske, Foto: Freepik.com

Istaknuto je da Hrvatska prednjači tempom povlačenja novca iz europskog fonda za oporavak i otpornost te da bi do sredine 2026. trebala povući kompletan iznos koji joj je namijenjen, u protuvrijednosti 12,1 posto BDP-a. Fitch procjenjuje da će europski novac biti važan pokretač rasta do 2030. godine.

“Razborita fiskalna politika i snažan nominalni rast BDP-a poduprli su brzo smanjenje javnog duga Hrvatske prema medijanu kategorije A od 53,3 posto BDP-a. Fitch predviđa da će se bruto dug opće države smanjiti na 59,3 posto BDP-a u 2024. sa 63,1 posto, koliko je iznosio u 2023., više od 25 postotnih bodova ispod vrhunca pandemije. Smanjenje duga nastavit će se i nakon 2024., iako sporijim tempom, odražavajući normalizaciju rasta nominalnog BDP-a i postupno smanjenje primarnog proračunskog deficita. Predviđamo da će javni dug/BDP pasti na 55,3 posto do 2028., u skladu s medijanom usporedivih zemalja”, priopćili su iz agencije.

U ovoj godini Hrvatska bi trebala ispuniti sve kriterije iz Maastrichta, s procijenjenim padom javnog duga ispod 60 posto BDP-a i proračunskim manjkom ispod tri posto.

Fitch je napomenuo da bi mogao ponovo podići rejting Hrvatske ako se BDP-om po stanovniku i pokazateljima sustava upravljanja u srednjom roku još više približi medijanu zemalja koje imaju ocjenu A. Međutim, ako rast gospodarstva značajno uspori, rejting bi mogao biti snižen. Jedan od razloga za moguće sniženje je eventualno značajno povećanje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u srednjoročnoj perspektivi, zbog dugog razdoblja blaže fiskalne politike ili slabijih izgleda za gospodarstvo.

“Povećanje kreditnog rejtinga na razinu A- ostvarenje je naših višegodišnjih težnji i jedan od najboljih pokazatelja kvalitete upravljanja javnim financijama, ali i naše ekonomske politike u cjelini. Ujedno, ovo je veliko priznanje za Hrvatsku kojim ispunjavamo važan cilj iz Programa Vlade za ovo mandatno razdoblje. S ovakvim kreditnim rejtingom značajno je porastao ugled države u domaćem i međunarodnom financijskom okruženju, što će se pozitivno odraziti na poslovanje svih gospodarskih subjekata”, kazao je ministar financija Marko Primorac.

“Visoka razina kreditnog rejtinga jamac je sigurnosti svim stranim i domaćim ulagačima i uvjereni smo da će pridonijeti rastu ulaganja, proizvodnje, izvoza, kao i daljnjem rastu zaposlenosti te plaća. Snažan rast BDP-a, proračunska disciplina i ubrzana provedba reformi i investicija, potpomognutih i europskim sredstvima, ostaju okosnica politike Vlade i u nadolazećem razdoblju”, dodao je.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari