Zbog iznimno neizvjesnih uvjeta poslovanja koje uzrokuje promjenjiva carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da bi gospodarski rast Hrvatske mogao biti manji nego što se očekivalo.
Prema najnovijim procjenama HUP-a, prognoza rasta za ovu i iduću godinu smanjena je na 2,5 posto. Osobito su pogođeni izvoznici na američko tržište, kojima su budući poslovi i prihodi sada pod znakom pitanja, rečeno je na HUP Horizontima.
Predstavljeni su i najnoviji makroekonomski izgledi za 2025. i 2026. godinu te razmotreni ključni izazovi i prilike koje stoje pred hrvatskim gospodarstvom.
U najnovijim HUP-ovim prognozama, blago je snižena procjena rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini na 2,5 posto, a očekuje se i prosječna inflaciju oko 3,5 posto. Iz HUP-a ukazuju i na nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama u vidu planiranog povećanja suficita lokalne države.
“Zbog nepovoljnog utjecaja temeljnih globalnih trgovinskih politika, smanjenja fiskalnog impulsa te hlađenja tržišta rada, Hrvatska mora ciljano privući investicije u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost. HUP se intenzivno zalaže za manji porezni klin na srednje i više plaće odnosno da se porezni teret tih primanja izjednači s prosjekom CEE regije te za niže parafiskalne namete, daljnju supstituciju prihoda od poreza na rad porezima na turistički najam, ali i širenje porezne baze i jednostavniji porezni sustav”, navedeno je u priopćenju HUP-a.
U tom smislu, u HUP-u smatramo izrazito važnim jačanje aktivnih politika tržišta rada, povećanje investicija u istraživanje i razvoj, digitalnu transformaciju te zelenu tranziciju, kontinuirane reforme obrazovanja u korist budućih potreba tržišta rada, kao i reforme pravosuđa i državne administracije i državnih poduzeća.
“Sigurnosti nema i trebamo očekivati neočekivano. Od 2020. godine poduzetnici žive u neizvjesnim vremenima, za nama je pandemija koja je zaustavila svijet i generirala inflaciju. Energetski šok izazvan ratom povećao je inflaciju i rast cijena energenata, a sada se suočavamo s trgovinskim ratovima čije posljedice tek trebamo vidjeti. Naše ekonomske prognoze za iduće dvije godine i dalje su pozitivne. Očekujemo probleme, ali ne i krizu”, rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a na predstavljanju HUP-ovih Horizonata.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić iznio je procjene da će u 2025. i 2026. godini hrvatski BDP rasti po stopi od 2,5 posto, što je blaga korekcija u odnosu na ranije prognoze, dok je za europodručje naveo da bi trebalo rasti stopom od jedan posto. Također je ustvrdio da bi trebao usporiti tempo rasta plaća, jer su ukupna primanja u zadnjih pet godina rasla za 71 posto, odnosno za 42 posto realno. Inflacija bi u ovoj godini trebala iznositi 3,8 posto, a u 2026. 2,5 posto, udjel javnog duga u BDP-u bi do kraja iduće godine trebao pasti na 55,8 posto, dok se za godišnji tempo rasta investicija očekuje da će se prepoloviti i kretati oko pet posto.
“Labavija fiskalna pravila i europski plan za obranu mogu pomoći. Procjena je da bi u scenariju brže implementacije ovih mjera, u kojoj sredstva brzo dolaze do realne ekonomije, u ovoj i idućoj godini mogao bi biti poništen utjecaj carina. Kad bi se povećao udio izdvajanja za obrambene sustave za nabavu, i Hrvatska bi imala značajan realan pozitivan efekt, do čak 0,6 posto, dok su procjene negativnih utjecaja carina za pola niže. No, prema SAD-u smo izloženi s 1,2 posto BDP-a i neizvjesnost oko carina treba shvatiti ozbiljno, te se mora učiniti sve da se pomogne konkurentnosti”, ustvrdio je Stojić.
Kako je objasnio, SAD-u se puno lakše trgovinski zatvoriti, jer omjer izloženosti njegove ekonomije oko 25 posto, dok je omjer trgovinske otvorenosti EU-a između 80 i 90 posto. To znači da SAD trpi manju štetu zatvaranjem i negativni efekt smanjenja trgovinske razmjene na europski rast bio bi veći. Zbog relativno male prerađivačke industrije utjecat na Hrvatsku ne bi bio velik, ali to i nije neka dobra vijest za proizvodnju. Stojić je istaknuo da SAD uvodi carine zbog europskog poreznog opterećenja koje je ukupno znatno više nego u Americi. Hrvatska je pritom u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na svoje glavne konkurente s istoka Europe.
“Porezni klin na osobni dohodak je viši u odnosu na 12 članica EU, a to su baš one na Istoku s kojima se takmičimo za investicije. Efektivna stopa PDV-a je među najvišima u EU, a pritom smo među članicama koje najviše propuštaju naplatiti PDV-a. Stoga se ta stopa može korigirati uz veću naplatu”, poručio je Stojić.
Također je upozorio da se masa plaća u javnom sektoru od 2017. godine udvostručila što je neodrživo i nepovezano s kretanjem produktivnosti. Općeniti rast troškova rada iznad produktivnosti je inflatoran, a odnedavno su nas i europski istočni susjedi počeli sustizati u produktivnosti.
“Za milijun eura izvoza u Hrvatskoj mora se zaposliti dva do 2,5 puta više ljudi u proizvodnji nego u članicama na istoku EU, a dodana je isto tako niža” upozorio je glavni ekonomist HUP-a.
Komentirajući uvjete financiranja, postavio je pitanje mogu li realno negativne kamatne stope biti održive u budućnosti, a onda i dao odgovor da je generalna težnja tržišta da kamatne stope budu blago pozitivne.
Pročitajte još:
Ključni zahtjevi HUP-a kojima bi se olakšalo poslovanje domaćih poduzetnika u neizvjesnom globalnom okruženju, kako je priopćeno, odnose se na fiskalnu konsolidaciju i jačanje konkurentnosti. HUP smatra da se to treba postići optimizacijom tri četvrtine broja jedinica lokalne samouprave čime bi se moglo godišnje uštedjeti 150 milijuna eura, smanjenjem poreznog klina za deset posto, smanjenjem parafiskalnih nameta za 30 posto u četiri godine da se dostigne razina OECD-a, strukturnim reformama javnog sektora, jačanjem uvjeta za investicije u privatnom sektoru, dizanjem izdvajanja za istraživanje i razvoj na barem tri posto, inovacijama u energetskom sektoru, jačanjem kapaciteta HEP-a za investicije u samodostatnost, jačanjem tržišta rada kroz jače uključivanje mladih, žena, starijih radnika i migranata te osnaživanjem tržišta kapitala.
“Trošak rada ima veliki uspjeh na profitabilnost tvrtki i bez rasterećenja nećemo moći računati na rast plaća i to treba promijeniti. Vrijeme je da privučemo naše ljude koji su otišli na tržište zapadne Europe. Privatni sektor vapi za zaposlenicima, posla ima i radnici su traženi i ovo je pravi trenutak za transfer dijela ljudi iz javnog u privatni sektor. Zaposlenika u javnom sektoru treba biti manje, ali trebaju biti dobro plaćeni za svoj rad. HERA i dalje blokira oko 2,6 milijardi eura vrijedne investicije u obnovljivce, nedostaje objašnjenje kako je moguće da se to blokira tri godine” rekla je predsjednica HUP-a, Irena Weber.
