Iz HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede ukazali su na razloge koje smatraju ključnim za negativne trendove u poljoprivrednoj proizvodnji.
Nepovoljna strukturu poljoprivrednih proizvođača, prosjek površina po poljoprivrednom gospodarstvu od samo sedam hektara i Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji nastavlja cijepati proizvodno-tehnološke cjeline te tako smanjuje površine poljoprivrednih proizvođača, razlozi su negativnih trendova u poljoprivredi, smatraju poslodavci.
U takvim okolnostima, kako su istaknuli, ne može se očekivati visoka uspješnost projekata Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te povoljan rezultat ulaganja stotina milijuna eura hrvatskih građana u poljoprivrednu proizvodnju svake godine. Stoga u HUP-u očekuju nastavak negativnog trenda u volumenu poljoprivredne proizvodnje.
Navode kako je iz podataka razvidno da je višegodišnja rasprava o malim i velikim tvrtkama te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) potpuno promašena i služi za nastavak isplate potpora za proizvodnju hrane onima koji hranu i sirovine za preradu ne proizvode, prenosi Hina.
Iz podataka je jasno kako mali broj vrijednih, i hrvatskom društvu potrebnih, OPG-ova, na sebi nosi neizdrživ teret onih OPG-ova i samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava (SOPG) koja malo ili ništa ne proizvode, kazali su iz HUP-a.
Pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da uredbom produži ugovore o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta na idućih 15 godina, uz obvezni dokaz proizvodnje na tim površinama i zadržavanje maksimalne cijene po hektaru u ugovorima.
U HUP-u smatraju da će tako programi za poticanje razvoja proizvodnje mesa i mlijeka u Hrvatskoj, koji su nedavno najavljeni, polučiti bolje rezultate.
Pročitajte još:
Procjene su da je 100.000 hektara tretirano privremenim ugovorima koji se produžuju na dvije godine, i veliki broj najboljih poljoprivrednih proizvođača neće koristiti te i slične mjere bez dugoročnijih ugovora. Iz HUP-a kažu da je od 2013. godine u Hrvatskoj 100.000 hektara najkvalitetnijeg državnog poljoprivrednog zemljišta u kratkoročnim zakupima i te površine su onemogućene za apsorpciju državnih strategija, EU fondova, kooperaciju i preradu te su nevidljive za bankarske kredite.
U Hrvatskoj se koristi 1,16 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a tu površinu koristi 164.629 poljoprivrednih gospodarstava. Pritom njih 91.518 ili 55,6 posto ima površinu upisanu u ARKOD manju od tri hektara. Od upisanih 122.879 OPG-ova, 60.761 odnosno 49,5 posto nema niti jednog člana.
