Hrvatska je u srpnju zabilježila jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji čak 4,5 posto, dvostruko više od prosjeka eurozone. Najviše poskupljuju hrana i svakodnevne usluge.
„Hrvatska ima svoju specifičnost za vrijeme ljeta kada se odvija najveći dio turističke sezone kada se broj stanovnika udvostruči, pa čak i utrostruči. Imamo prije svega pritisak na rast cijena usluga zbog turizma te porast cijena prehrambenih proizvoda. U turizmu dosežemo granice rasta cijena“, rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Cijene smještaja te cijene u kafićima i restoranima su još prošle godine prešle prosjek Europske unije, a ove godine su u nekim područjima dodatno rasle i tu se vidi da turizam ne može generirati realni rast prihoda, dodaje Stojić za HRT.
„Zadnje tri godine imate nominalnu stopu rasta, a ovo će biti i treća godina za redom kako turizam bilježi pad prihoda. Suprotno tome, većina destinacija na Mediteranu ulaže više u moderni hotelski smještaj koji može privući goste s višom dodanom vrijednosti te pozitivno doprinosi razvoju ukupne destinacije“, pojašnjava Stojić.
Navodi da su cijene prehrambenih proizvoda posljedica nekonkurentnosti poljoprivredno-prehrambene proizvodnje.
„Zbog toga što imamo nedostatnu proizvodnju moramo puno toga uvoziti. Naš robni deficit u razmjeni prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda čini oko dva posto BDP-a. Nemate primjer niti jedne zemlje koja tako uvozi kao Hrvatska“, nastavlja Stojić.
Na Hrvatskoj je imperativ želi li imati u što više segmenata dostatnu poljoprivrednu proizvodnju koja bi se mogla plasirati kroz turizam, budući da nam se značajno povećao broj stanovnika, a ako to želi imati moramo mijenjati regulativu, a zakon o poljoprivrednom zemljištu favorizira lovce na poticaje, umjesto stvarne proizvođače, rekao je Stojić. Od 185 tisuća proizvođača, svega 15 posto proizvođača rade za tržište. Svi ostali se ne bave tom djelatnosti, nego samo dođu pokupiti poticaje.
„Nezavisni sindikati su tijekom ljeta pripremili prijedlog za izmjenu minimalne plaće koji je do sada bio 970 eura bruto, što može ići do 750 eura neto. Trećina naših građana ne može otići na more. Naši radnici su najpotplaćeniji. Ukupni trošak rada naših radnika je 16,5 eura, a prosjek u Europi je 33,5 eura“, rekao je Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
U zemljama poput Italije, Slovenije i Austrije prosječne plaće su puno veće, kao i dohodak, a cijene hrane su niže.
„Minimalna plaća je porasla 92 posto, te je udvostručena tijekom pet godina i imate dvije zemlje članice koje su postigle ta povećanja, kao što su Rumunjska i Bugarska. U periodu od 2019. do danas, 72 posto plaća su nominalno porasle, a oko 37 posto realno“, naglašava Stojić.
Pročitajte još:
Ako gledamo da je u prošloj godini država pogođena snažnom intervencijom rasta plaća koji se financira iz proračuna i digla to na nekih 40 posto pa se u prošloj godini dogodio realni rast medijalnog dohotka u terminima kupovne moći kada izjednačujemo cijene s članicama europske unije preko 20 posto.
„Nije istina da je standard pao nego je značajno porastao“, zaključio je Stojić.
