Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predviđa iduće godine gospodarski rast u Hrvatskoj od 2,5 posto, zadržavši tako svoju raniju procjenu.
Očekuju i spuštanje inflacije na oko 3,4 posto, kao i dodatno usporavanje rasta osobne potrošnje, izrazito nisku dinamiku robnog izvoza i rast investicija koji se sve snažnije suočava s ograničenjima troška rada, regulatorne nekonkurentnosti i neizvjesnog vanjskog okruženja.
“Prognozu rasta za 2026. godinu zadržavamo na 2,5 posto, no prevladavaju rizici: slabiji priljev sredstava iz EU fondova, usporavanje rasta plaća, hladniji sentiment u eurozoni i manje fiskalnog impulsa. Iako su investicije podržane rastom investicijskih kredita i niskim realnim kamatama, privatne investicije koče visoki trošak rada i energije, regulatorna nekonkurentnost i opća neizvjesnost. Hrvatska mora ojačati instrumente poticanja ulaganja, uključujući delimitiranje iznosa potpora ili uvođenje novih instrumentata po uzoru na one koje već imamo u turizmu kao i uvođenje proporcionalnih olakšica za R&D i reinvestiranu dobit”, navode u svojoj najnovijoj publikaciji Makroekonomski horizonti.
Ističu i da je bruto profitabilnost domaćih tvrtki i dalje 25 posto niža od CEE prosjeka, a čak 55 posto ispod prosjeka EU, dok udio mase plaća snažno raste.
To, naglasili su, smanjuje prostor za investicije i održivi rast plaća. Potreban je, kako dodaju, nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja, smanjivanje troškova energije za gospodarstvo te jače ciljane reforme tržišta rada, obrazovanja i javnog sektora.
Kako su objavili, inflacija se postupno stabilizira oko četiri posto, a u 2026. očekuju njezino spuštanje na oko 3,4 posto, ponajprije zahvaljujući slabijem rastu cijena roba, dok cijene usluga ostaju povišene zbog snažnog rasta plaća, pritisaka iz turizma i strukturnih čimbenika.
Istodobno, rizik spirale rasta plaća i cijena ostaje naglašen jer rast primanja i dalje znatno nadmašuje rast produktivnosti, upozoravaju.
Pročitajte još:
Konstatiraju da je Hrvatska izbjegla probijanje praga deficita od tri posto BDP-a, no ukazuju da je lokalna država, umjesto planiranog suficita, završila u deficitu od 333 milijuna eura, a konsolidirana država snažno povećala masu plaća (za 46 posto u dvije godine).
Podbačaj prihoda od PDV-a i rast trajnih rashoda pozicioniraju Hrvatsku na rub Procedure prekomjernog deficita u 2026. Unatoč tomu, javni dug je niži od 60 posto BDP-a, ali očekivano usporavanje nominalnog rasta zbog niže inflacije povećava važnost discipline na stavkama rashoda.
