Hrvatska prema povlačenju sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira značajno zaostaje za većinom članica EU, upozorava u petak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u analitičkom prilogu Fokus tjedna.
Prema podacima Europske komisije koje prenosi HUP, na polovini razdoblja korištenja sredstava iz financijske perspektive 2021.-2027. stvarni postotak apsorpcije sredstava odnosno sredstava koje je Europska komisija uplatila u proračun RH je 5,7 posto, u što su uključeni programi Konkurentnost i kohezija, Europski fond za regionalni razvoj, Poljoprivreda i ribarstvo te fondovi za unutarnje poslove, kao i predfinanciranje.
Prema tome pokazatelju, iza Hrvatske je samo Estonija s 4,6 posto. S druge strane, državni podaci koji se temelje na dosad odobrenim zahtjevima za nadoknadom sredstava, ukazuju kako je potraživano tek nešto više od deset posto ukupno dostupne alokacije.
“Kako bilo, Hrvatska prema povlačenju sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira značajno zaostaje za većinom članica EU-a”, upozoravaju iz HUP-a.
Dodaju da, iako je krajnji rok za povlačenje sredstava kraj 2029. godine, trenutačna dinamika ukazuje na ozbiljan rizik značajnog neiskorištavanja dodijeljene omotnice, što bi dugoročno moglo ograničiti razvojne potencijale gospodarstva. HUP navodi da od ukupno 180 poziva 85 nije objavljeno u najavljenom planu, što usporava provedbu projekata i otežava planiranje poslovnih aktivnosti i zapošljavanja.
Kao svjetliju točku HUP navodi apsorpcija sredstava unutar programa poljoprivredne politike i ribarstva, gdje je zahtjevom za nadoknadom sredstava potraživano 23 odnosno 18 posto, prenosi Hina. Poslodavci kažu da se sustav uz kašnjenja suočava s povećanom administrativnom nepredvidivošću – poduzetnicima se postavljaju zahtjevi koji nisu usklađeni među tijelima, poput dostave podataka o fizičkim osobama s manjinskim udjelima ili dodatne dokumentacije i primjene javne nabave i tamo gdje to zakonski nije obvezno.
“Takve prakse povećavaju rizik odbacivanja prijava, stvaraju nesigurnost i dodatno opterećuju korisnike bez stvarnog doprinosa kvaliteti kontrole”, kažu poslodavci.
HUP upozorava i na izostanak hitnog mehanizma za usklađivanje tumačenja pravila, što stvara pravnu i operativnu nesigurnost od prijave do provedbe. Kaže da poduzetnici često nemaju točne informacije o datumima objava ni sigurnost da će pravila ostati stabilna tijekom trajanja projekta, zbog čega sve češće dolazi do odustajanja ili odgađanja ulaganja i širenja poslovanja.
Određen broj projekata velike vrijednosti iz NPOO-a kasni ili nije počeo
HUP upozorava i da određen broj projekata velike vrijednosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) kasni ili nije počeo.
Naime, kako navodi, Hrvatska je iz EU fondova nove generacije povukla 4,5 milijardi eura te prednjači u isplatama tranši. Pritom Hrvatska glavninu ispunjenih ciljeva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) postiže u provedbi reformi i regulatornih aktivnosti, dok relativno sporiji napredak postiže u implementaciji kompleksnih infrastrukturnih ulaganja.
Poslodavci smatraju da je to poseban problem s obzirom na krajnje rokove provedbe ulaganja potkraj završetka programa u lipnju 2026. godine.
Pročitajte još:
“Unatoč ubrzanju isplata sredstava, sve više je indicija kako određen broj projekata još nije započeo ili kasni. Za gospodarstvo, zdravstvo i obrazovanje, primjerice, dio ulaganja vrijedan stotine milijuna eura još nije ni započet. Ozbiljan je rizik da dobar dio sredstava neće biti iskorišten te da će izostati sredstva iz proračuna EU-a”, kažu poslodavci.
Dodaju da prema Državnog ureda za reviziju, Hrvatska bilježi tek 22,9 posto ostvarenja pokazatelja kod investicija čime se dodatno potvrđuje hitnost preusmjeravanja sredstava prema projektima s većom razinom spremnosti i izvedivosti.
