U prostorijama Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Zagrebu u srijedu je održan događaj za medije na kojem su ministar turizma i sporta Tonči Glavina i direktor HTZ-a Kristjan Staničić predstavili rezultate turističkog prometa u Hrvatskoj za prvih šest mjeseci 2025. godine.
Iako su kasnije napomenuli da broke za lipanj nisu konačne i da će točni podaci biti poznati “najkasnije u ponedjeljak”, Glavina i Staničić su podijelili s novinarima podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno 7,53 milijuna turističkih dolazaka i 29,25 milijuna noćenja. Po njihovom izračunu, obje brojke predstavljaju rast od 4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.
Po načinu dolaska, tvrdi HTZ, dolasci cestovnim prometom rasli su 5 posto, pomorskim putem 4 posto, dok su dolasci zrakoplovima u tom razdoblju rasli za 11 posto.
“Upravo bih istaknuo podatak o zračnom prometu… jer znamo da nam je zračna povezanost jedan od ključnih pokazatelja za uspješnost i povećanje turističkog prometa u predsezoni i posezoni… Mi kroz naše programe aktivno potičemo turističke dolaske kroz cijelu godinu… i u te strateške projekte povećanja avioprijevoza, u suradnji s turoperatorima i aviprijevoznicima, uložili smo više od 23 milijuna eura,” istaknuo je Glavina.
Što se financijskih pokazatelja tiče, u prvoj polovici ove godine uprihođeno je 2,99 milijarde eura, što je 13 posto više nego u prvoj polovici 2024.
Broj domaćih turista je također u stalnom rastu, pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine bilo 1,42 milijuna dolazaka i 3,97 milijuna noćenja, što je oboje 11 posto više u odnosu na isto razdoblje 2024, što je navelo Glavinu da u stvrdi kako nikad nije viša Hrvata ljetovalo u Hrvatskoj. “Nikada nije više hrvatskih turista boravilo u Hrvatskoj i putovalo u Hrvatskoj,” zaključio je Glavina, bez pojašnjavanja koliko Hrvata ljetuje izvan Hrvatske.
Za usporedbu, 2021. godine domaćih dolazaka je 2021. bilo 2,33 milijuna, i ostvarili su 12,27 milijuna noćenja u cijeloj kalendarskoj godini, dok je prošle, 2024. godine bilo 3,05 milijuna dolazaka i 13,37 milijuna noćenja – što znači da je u četiri godine, istaknuo je Glavina, broj domaćih turista rastao za 31 posto, dok je količina njihovih noćenja rasla za 9 posto.
Po zemlji porijekla, HTZ je izvukao top 10 zemalja po dolascima ove godine. Najveći rast u odnosu na prošlu godinu je zabilježen kod turista iz SAD-a (+13,5 posto), kojih je dosad došlo nešto više od 340.000, te onih iz Bosne i Hercegovine (+13,3 posto) kojih je došlo malo više od 232.000.
U apsolutnim brojkama, Njemačka je i dalje na prvom mjestu, s malo više od 970.000 dolazaka i 5,79 milijuna noćenja – iako se radi o identičnoj brojci dolazaka kao i prošle godine. Nakon Njemačke je Slovenija, s malo manje od 698.000 dolazaka (+3,3 posto) i 2,80 milijuna noćenja, pa Austrija sa 621.000 dolazaka (+4,9 posto) i Poljska, s nešto više od 346.000 dolazaka (-4,0 posto).
Predsjednik HTZ-a Staničić je rekao da su “sve naše turističke županije, odnosno turistički klasteri” bilježe rast prometa u prvoj polovici godine, osim središnje Hrvatske, no i da će se te brojke promijeniti u srpnju i kolovozu. “Vjerujem da ćemo na kraju svi bilježiti pozitivne turističke trendove,” prognozirao je Staničić.
Staničić je rekao da Hrvatska ima rast “na gotovo svim najvažnijim tržištima” i rast posjetitelja iz SAD-a pripisao promotivnim aktivnostima HTZ-a i njihovom gostovanju na sajmu u New Yorku, gdje je Hrvatska bila zemlja partner.
Brojke se također pripisuju raznim promotivnim kampanjama na internetu, pa tako i suradnji s nekim od najpopularnijih platformi kao što su SkyScanner, Expedia i Wanderlust, a u ostatku godine planiraju se i suradnje sa platformom TripAdvisor i Nautical Channel.
Pročitajte još:
Što se tiče prognoza za ostatak godine, Staničić je kao ključan faktor naveo promjene u kalendaru školskih praznika u Njemačkoj, i tome pripisao pad dolazaka iz Njemačke u svibnju i rast u lipnju, a onda je za srpanj rekao da se očekuju slabiji rezultati u prvoj polovici mjeseca i odlični u drugoj. “Srpanj i kolovoz treba gledati u cijelosti,” zaključio je Staničić.
O konkretnijim projekcijama ni Glavina ni Staničić nisu se htjeli izjašnjavati, jer su rekli da se turisti sve više okreću “ultra-last-minute” rezervacijama, što znači da je situacija nepredvidljiva. Glavina je na pitanje o održivosti turizma u Hrvatskoj, koja, čini se, u špici sezone doseže svoje kapacitete, rekao da bi za srpanj i kolovoz htio vidjeti iste rezultate kao i prošle, dok mu je glavni fokus na povećanju predsezone i posezone, u pokušaju repozicioniranja Hrvatske kao destinacije za cjelogodišnji turizam.
