Hrvatsku IT industriju u proteklom su razdoblju obilježili trendovi vezani uz sigurnost, umjetnu inteligenciju, podatkovne centre i cloud infrastrukturu, a u 2026. je očekuje nastavak stabilnog rasta, istaknuto je u utorak na sjednici Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore.
“IT industrija očekuje nastavak stabilnog rasta. Predviđanja o realizaciji za ovu godinu su optimistična, a sličan je pogled i na sljedeću. Prisutna je konsolidacija tržišta, dijelom kroz ulazak stranih tvrtki modelom preuzimanja, a i lokalni igrači ne zanemaruju tu domenu”, rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić.
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš je, kako se navodi u priopćenju, kazao kako će sljedeća godina biti u znaku pojačanih aktivnosti na području kibernetičke sigurnosti te IT rješenja za obranu i sigurnost.
Najavio je velik broj događanja radi povezivanja domaćih tvrtki u dobavne lance, što sa stranim partnerima i agencijama, ali i na nacionalnoj razini u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek naveo je kako je kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija potpisano 1.612 ugovora ukupne vrijednosti 62,3 milijuna eura.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), istaknuo je, donio je dodatni zamah s 2.497 potpisanih ugovora. Dosadašnja ulaganja rezultirala su prosječnim godišnjim rastom prihoda od prodaje od 8,26 posto.
“Natječaj IRI S3 ostvario je ogroman interes, što dokazuje snagu i zrelost hrvatskog inovacijskog ekosustava. Do kraja godine planiramo otvaranje natječaja Integrator i Programi unije. U 2026. otvorit ćemo natječaj Inovacije u S3 područjima te nove Digitalne vaučere, od gotovo 40 milijuna eura”, najavio je.
Na sjednici su predstavljeni i rezultati ankete HGK o kibernetičkoj sigurnosti koji su otkrili kako mnoge organizacije još nisu sigurne potpadaju li pod obveze Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. To, piše Hina, dokazuje potrebu za jasnijim tumačenjem i komunikacijom regulatornih zahtjeva.
Od 300 ispitanika, 56 posto obvezno je implementirati osnovnu razinu sigurnosnih mjera, 30 posto srednju razinu, a 14 posto naprednu razinu.
Pročitajte još:
Više od pola anketiranih potvrđuje da nema osobu koja je isključivo zadužena za kibernetičku sigurnost, već je to dodatna obaveza uz osnovni posao. Njih 67 posto nema plan odgovora na incidente, a 63 posto nema formalno usvojene sigurnosne politike i procedure.
U tvrtkama gdje postoji, rijetko je detaljno i operativno razrađen. Nizak broj prijavljenih napada može značiti da je učestalost mala ili da zapravo organizacije ne prepoznaju da je do napada došlo.
