Za prvih jedanaest mjeseci, odnosno u razdoblju od 01. siječnja do 30. studenog 2024. godine, Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske (MUP), u skladu sa Zakonom o strancima, ukupno je izdalo 192.170 dozvola za boravak i rad. Najviše izdanih dozvola je za oblast graditeljstva, 69.601 a slijede Turizam i ugostiteljstvo, za koje je izdano 53.584 dozvole. Slijede, prema evidencijama MUP-a, sektor Industrije, za koji je izdano 26.235 te Promet i veze, s 14.741. Radnih dozvola za sektor Trgovine izdano je 7.212.
Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdano je 122.422 dozvola, 52.632 za produljenje dozvola, te 17.116 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva – 15.634, pokazuju podaci MUP-a. Najviše radnika u Hrvatsku dolazi iz Bosne i Hercegovine, a slijede Nepal, Srbija, Indija i Filipini.
Godinu ranije, u 2023. godini, broj izdanih dozvola prema podacima istog ministarstva, za cijelu godinu iznosio je 172.499 dozvola. Broj stranih radnika tako iz godine u godinu raste jer Hrvatska zadnjih nekoliko godina bilježi veliki nedostatak radnika.
I najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) iz prosinca ove godine govore da ideja aktivnijeg uključivanja umirovljenika, studenata i učenika na tržište rada – nisu dostatni. Iako je mogućnost rada na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine iskoristilo 33 tisuće umirovljenika, od čega je najveći broj njih uposlen u uslužnim zanimanjima, na tržištu i dalje nedostaje radne snage.
„Tržište rada bilježi rast zaposlenih a smanjenje nezaposlenih. Zaposlenost raste, ove godine je otvoreno 50.000 radnih mjesta. Takav trend se očekuje i u narednoj godini ali broj novih radnih mjesta neće biti moguće pokriti s domaćom radnom snagom, niti povećanim angažmanom umirovljenika nego stranim radnicima. Raste broj umirovljenika koji rade na pola radnog vremena ali našem gospodarstvu i dalje će dominantno trebati – strani radnici“, rekao je guverner HNB-a, Boris Vujčić, na godišnjem brifingu.
Tako je i Vlada RH potkraj listopada, u Saboru predstavila izmjene Zakona o strancima, s ciljem zaštite domaćih radnika, animiranjem povratka iseljenih hrvatskih državljana, ali i osiguranjem potrebne radne snage gospodarstvu, rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Hrvatskom saboru.
Predstavljajući saborskim zastupnicima zakonske izmjene kojima se uređuje prihvat stranih radnika, Božinović je naveo kako je u ovom trenutku na hrvatskom tržištu rada, osim radnika iz trećih zemalja, i deset tisuća radnika iz država članica Europske unije (EU).
„Želimo otkloniti uočene nedostatke u provedbi i dodatno zaštiti domaće radnike, poslodavcima osigurati potrebnu radnu snagu i zaštiti tržište rada, te osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove za koje im je izdana dozvola za boravak i rad”, poručio je tada ministar Božinović.
Izmjenama Zakona o strancima, osigurava se usklađivanje s pravnom stečevinom EU u pogledu plave karte EU-a, kojom se želi privući visokokvalificirana radna snaga, osobito u IT sektoru, pojasnio je Božinović, navodeći kako će plava karta vrijediti 48 mjeseci umjesto dosadašnja 24 mjeseca, a moći će se odobriti i onima koji nemaju formalnu obrazovnu kvalifikaciju, već svoje vještine dokazuju radnim iskustvom.
Ove godine izdane su 452 EU plave karte, izvijestio je ministar Božinović saborske zastupnike, i dodao da se, pored toga, odobravanje boravka digitalnim nomadima produžuje na 18 mjeseci umjesto dosadašnjih 12 mjeseci.
Ministar Božinović se osvrnuo i na dio izmjena zakona koji ima za cilj poticanje povratka iseljeništva, istaknuvši kako iseljenici, njihovi potomci i članovi njihovih obitelji neće morati osiguravati uvjet osiguranih sredstava i zdravstvenog osiguranja za odobrenje privremenog boravka, boravak će im se odobravati na dvije umjesto dosadašnje jedne godine, a nakon tri godine, rekao je, imat će pravo na stalni boravak, te pravo na zapošljavanje, samozapošljavanje bez dozvola za rad i boravak, obrazovanje i studiranje.
Od siječnja 2025., dodaje, bit će i oslobođeni od poreza na dohodak u trajanju od pet godina. Poslodavci će morati ispuniti propisane uvjete.
Novi uvjeti za poslodavce
„Zakonom se predviđa i niz kontrolnih mehanizama za poslodavce u svrhu zaštite radnika od neprimjerenih uvjeta“, kazao je ministar Božinović potkraj listopada u Saboru, navodeći neke primjere poput toga da stranog radnika neće moći zaposliti poslodavac koji je osuđen za kaznena djela ili najteže prekršaje iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja, kao ni poslodavac koji dospije na takozvanu crnu listu zbog neprijavljenog rada, te poslodavac čije su odgovorne osobe kažnjene za kaznena djela protiv čovječnosti, ljudskog dostojanstva i osobne slobode ili pomaganja u nezakonitom prelasku i boravku stranaca.
Pravila o smještaju stranih radnika propisat će se podzakonskim aktom, a radi administrativnog rasterećenja, pojasnio je ministar, propisuje se opće produljenje važenja dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, odnosno za sezonski rad na devet mjeseci, te se olakšava i promjena poslodavca.
Najavio je preciznija pravila za smještaj stranih radnika kako bi se izbjegle situacije da u malo stambenih kvadrata bude smješten veliki broj radnika, stoga će poslodavac koji radnike privlači smještajem, morati ispuniti uvjete koji će biti propisani.
„Nastojat će se stati na kraj praksi da strani radnik za isti posao prima manju plaću te tako ruši cijenu rada, navodeći da, primjerice, ako je riječ o građevinskim poslovima, postoje kolektivni ugovori iz kojih se vidi razina plaće, pa ako neki poslodavac ide ispod usporedive plaće, neće moći uvoziti radnu snagu“, istakao je ministar Božinović.
Ove izmjene pratila se i izmjene Zakona o tržištu rada, kojime je dozvoljeno da se strani radnici s radnom dozvolom, koji prekinu radni odnos, mogu upisati u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) te da će imati pravo na naknadu za nezaposlenost.
Stranim radnicima pravo na upis u HZZ
“Po prvi puta moći će se upisati u evidenciju nezaposlenih. Ideja je da im se odmah ponudi posao, da odmah pronađu novo radno mjesto i da ne moraju po sili zakona vraćati se u svoje države”, kazao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Nakon što im istekne dozvola privremenog boravka stranci više neće imati pravo na naknadu, pojasnio je predstavljajući zakonske izmjene.
“Ključno je da tim osobama omogućimo ulazak u evidenciju, ne da bi bili na naknadi nego da im ponudimo novo radno mjesto budući da vapimo za tim ljudima. Većinom je riječ o deficitarnim zanimanjima”, dodao je Vidiš.
Također, izmjenama Zakona o tržištu rada naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže s 30 na 35 posto osnovice.
“Odlučili smo povećati adekvatnost naknade, smatramo da iako bilježimo rekordno nisku nezaposlenost treba voditi računa o materijalnom položaju nezaposlenih”, poručio je državni tajnik.
Naknada bi trebala privući nezaposlene osobe u evidenciji i kroz strukturirani način nalaženja posla dugoročno im omogućiti da kraće budu nezaposleni, da imaju više vremena naći posao.
Izmjene zakona – dobre, ocjenjuje struka
Alen Čalopek, direktor Agencije za zapošljavanje Vivesco, rekao je da, prema njihovom iskustvu, najveći deficit radnika imaju sektori turizam i ugostiteljstvo, metalni sektor, građevinski sektor, zdravstveni sektor te razne uslužne djelatnosti.
Najveći broj stranih radnika dolazi iz zemalja u okruženju, navodi Čalopek, kao što su Bosna i Hercegovina i Srbija, iza kojih slijede azijske zemlje. Izmjene zakona o strancima, kako je rekao za Financije.hr, bolje su od prethodnih rješenja.
„Novi zakon o strancima je dobro došla izmjena kojim se uređuje do sada nedovoljno reguliranih situacija u kojima su se znale naći tvrtke i sami radnici. Još je ostalo zakonom razlikovati uvjete koje se postavlja prema agencijama za privremeno zapošljavanje u odnosu na tvrtke, primjerice postoci zaposlenih državljana EU u odnosu na radnike iz trećih zemalja“, naglašava Čalopek za naš portal.
Pročitajte još:
Novim zakonom, kaže direktor agencije Vivesco, bolje će se regulirati i razlikovati tvrtke i agencije koje se drže etičkih načela te će se uvelike suzbiti prostor malverzacije u koje su strani radnici upadali bez vlastite krivnje.
„Strožim pravilima rasteretit će se i državni aparat te će sami postupci donekle ubrzati, očekujem da će se velik broj predmeta izdavanja Radnih dozvola i njihovog produženja svesti na brojeve koje sustav bude u mogućnosti brže odraditi“, rekao je Čalopek za Financije.hr.
VIVESCO d.o.o.
Boškovićeva ulica 18, 10000, Zagreb, Hrvatska
80.517,37 (2023)
4 (2023)
