Hrvatskim poljoprivrednicima i zaposlenicima u agrobiznisu nužno dodatno obrazovanje

Bez ulaganja u obrazovanje upitna je budućnost hrvatskog agrobiznisa. Naime, po svojem obrazovanju njezini su kadrovi pri začelju Europske unije. Čak 92 posto hrvatskih poljoprivrednika nema formalno poljoprivredno obrazovanje, to jeste svoj rad temelji na iskustvu i praksi. I stručnjaci u agrobiznisu muku muče s odgovarajućom radnom snagom – od djelatnika na najnižoj razini do menadžmenta.

Neke su to od činjenica istaknutih na panel raspravi Izazovi obrazovanja nakon diplome u suvremenom agrobiznisu: Iskustva, potrebe i mogući odgovori obrazovnih ustanova koja je održana u okviru e-AgriMBA Daya na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatskom agrobiznisu dodatne izazove predstavljaju europski trendovi.

„Farme postaju sve veće i teže za upravljanje. Tržište je nestabilno zbog prirodnih i političkih promjena. ‘Zeleni’ i ‘pametni’ agrobiznisi zahtijevaju kontinuirano jačanje menadžerskih znanja i kompetencija, a obrazovanje i osposobljavanje u agrobiznisu zaostaje za razvojem tehnologije“, rekao je izvanredni prof. dr. sc. Josip Juračak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilišni profesori i stručnjaci složili su se da je agrobiznisu u Hrvatskoj nužan zaokret.

„U posljednjih 20 godina šećer je naš najveći izvozni proizvod. Posljednjih godina tu su još kukuruz, pšenica i soja, dakle ratarski proizvodi bez dodane vrijednosti. Hrvatska se mora okrenuti profitabilnijim poljoprivrednim kulturama te proizvodnji prerađenih prehrambenih proizvoda. Nužno je riješiti i neuralgična mjesta hrvatske poljoprivrede među kojima su raspolaganje poljoprivrednim zemljištima i potpore poljoprivrednicima. Bez društvenog konsenzusa između velikih i malih poljoprivrednika prijeti nam sumorna budućnost“, upozorio je mr. sc. Miroslav Božić, savjetnik Uprave Hrvatske industrije šećera.

Zdravko Vasilik, direktor komercijalnog sektora u poduzeću NewMip d.o.o., objasnio je da se mnogi poljoprivrednici i mali proizvođači prehrambenih proizvoda nisu snašli u tržišnoj ekonomiji. Malim vlasništvima i zastarjelim načinima rada više nisu konkurentni, priopćeno je s ove panel rasprave.

“Prehrambenu industriju, uz rastuće troškove proizvodnje, opterećuju i visoki fiskalni i parafiskalni nameti. Zbog toga je NewMip, na temelju mlinarskih proizvoda razvio vlastitu maloprodajnu mrežu s 380 trgovina te kontinuirano ulaže u školovanje vlastitih tehnologa”, rekao je Vasilik.

Među obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima svojim se razvojem u Hrvatskoj ističu ona koja se bave vinarstvom i maslinarstvom. Ta gospodarstva potiču mlade generacije na školovanje pa obiteljske poslove preuzimaju diplomirani agronomi. Istra nam je tu svijetli primjer, rekla je Marica Čubela, direktorica poduzeća Fito ekologija d.o.o.

„Obrazovne ustanove trebaju stvoriti bazen budućih stručnjaka u agrobiznisu odakle će se crpiti i usmjeravati stručnjaci na nekoliko područja rada u poljoprivredi: mladi poljoprivrednici koji će raditi na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima, oni koji će raditi kao zaposlenici na tuđima, stručnjaci koji će biti zaposleni u državnim i javnim ustanovama, te oni koji će raditi kao konzultanti, odnosno savjetodavne službe“, rekla je Čubela.

Panelisti su se složili da većina stručnjaka u agrobiznisu teško pronalazi vrijeme za poslijediplomske studije, no da su zainteresirani za cjeloživotno obrazovanje. Posebno su im zanimljivi tečajevi i programi mikrokvalifikacija koji im donose suvremena upravljačka znanja i vještina.

„Svijet oko nas mijenja se brže nego ikad. Tehnologije se razvijaju, znanja zastarijevaju, a tržište rada traži ne samo diplomu, već i prilagodljivost, inicijativu i spremnost na učenje — stalno, svaki dan, cijeli život. Cjeloživotno učenje nije više izbor, to je način života. To je znatiželja koja vas tjera da istražujete, da se uspinjete više od onoga što se od vas traži, da ostanete otvoreni, skromni i gladni znanja”, poručio je dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije.

Kako bi stručnjacima u agrobiznisu obrazovanje bilo što dostupnije, razvijaju se programi e-učenja. Jedan od takvih programa je e-AgriMBA, ERASMUS+ projekt punog imena Elektronički paneuropski sustav učenja za održivo MBA obrazovanje u agrobiznisu. U projektu sudjeluju članice AgriMBA mreže – sedam visokoobrazovnih ustanova od Nizozemske do Moldavije među kojima je i zagrebački Agronomski fakultet. Projekt traje od rujna 2022. do kolovoza 2025. godine.