Hrvatski uslužni sektor u padu na početku godine, u eurozoni rast od 1,5 posto

U siječnju ove godine proizvodnja usluga u eurozoni bila je 1,2 posto veća no u posljednjem mjesecu prošle godine, dok je u cijeloj Europskoj uniji (EU) rast iznosio 0,6 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

Na godišnjoj razini porast u eurozoni je iznosio 1,5 posto te u čitavom EU-u 1,4 posto.

Indeks proizvodnje usluga je poslovni pokazatelj koji mjeri promjene obujma u sektoru uslužnim sektorima što isključuje financijske i javne usluge.

Među zemljama članicama najveći mjesečni rast u području usluga u siječnju je imala Estonija, i to za 22,1 posto ispred Grčke sa 4,9 posto te Njemačke s 2,9 posto.

Najveći pad zabilježen je u Rumunjskoj stopom od 10,6 posto, a nakon toga slijedi Danska s minusom od 5,2 posto te Poljska od 5,1 posto.

U Hrvatskoj je na mjesečnoj razini sektor usluga u siječnju bio slabiji za 0,8 posto. U Sloveniji je ostao na istoj razini kao u prosincu.

Kada se gledaju sastavnice indeksa na godišnjoj razini, tada je u eurozoni najviše ili za 6,6 posto rasla proizvodnja usluga u području informacija i komunikacija.

Nakon toga slijede aktivnosti u sektoru nekretnina koje su povećane za 1,2 posto, a onda kod profesionalnih, znanstvenih i tehničkih usluga gdje je rast bio 0,9 posto.

U transportu i skladištenju rast je bio najniži uz stopu od 0,6 posto.

U dva segmenta došlo je do pada obujma usluga. Kod administrativnih i usluga pružanja podrške tvrtkama pad je iznosio 1,1 posto te kod usluga smještaja i serviranja hrane za 0,4 posto.

Najveći godišnji rast u pružanju usluga ostvarila je Estonija gdje je stopa iznosila čak 20 posto. Druga je Grčka sa 7,6 posto, a treća Slovenija s 5,2 posto.

Najveći pad imala je Rumunjska od 5,8 posto ispred Mađarske gdje je bio 5,3 posto i Luksemburga od 2,2 posto.

U Hrvatskoj je godišnji pad iznosio 0,6 posto nakon što je u prosincu ostvaren godišnji rast od 1,4 posto.