Hrvatski proračun pod povećalom Bruxellesa zbog rizika od prekomjerne potrošnje

Ekonomisti u pravilu sugeriraju da u boljim ekonomskim vremenima treba stvarati rezerve i ne trošiti prekomjerno kako bi se moglo reagirati kada nastupe krizne okolnosti, no vlade, pa tako i članica Europske unije (EU), često daju prvenstvo kratkoročnim interesima.

Rezultat je da Europska komisija mora izdavati upozorenja ili provesti postupak protiv država koje prekrše dogovorene makroekonomske okvire od tri posto bruto društvenog proizvoda (BDP) za proračunski manjak ili 60 posto BDP-a za javni dug.

Hrvatska je odmah nakon ulaska u EU 2013. zbog prevelikog manjka proračuna upala u proceduru prekomjernog deficita kojom Bruxelles nadzire mjere koje država provodi kako bi smanjila deficit ili, ako se to ne dogodi, određuje financijske sankcije.

Nedavno je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorila da se Hrvatska ponovno opasno približila takvoj proceduri i nije trebalo dugo da se o tome oglase iz Bruxellesa.

Naime, Hrvatska je svrstana među osam zemalja kojima je rečeno da moraju korigirati svoju proračunsku izvedbu do sredine iduće godine ili će dobiti službeno upozorenje zbog fiskalne nediscipline. To je rezultat ocjene o tome je li se proračunski planovi za iduću godinu uklapaju u višegodišnje fiskalne planove koje za svaku državu odobrava Europska komisija. Neke od tih zemalja već se nalaze u proceduri prekomjernog deficita, pa očito ne donose dovoljno dobre korektivne akcije.

Uz Hrvatsku na tom su se popisu našle još Litva, Slovenija, Španjolska, Bugarska, Mađarska, Nizozemska i Malta.

Hrvatska je deficit proračuna za 2026. predvidjela na 2,9 posto BDP-a, dakle točno na granici da ne upadne u proceduru prekomjernog deficita, no analitičari smatraju da postoje rizici za podbačaj plana.

Trenutačno se devet članica EU-a nalazi u postupku prekomjernog deficita. To su Austrija, Belgija, Francuska, Italija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Rumunjska.

Ovoga puta, za razliku od gore spomenutih osam zemalja, u slučaju Finske opomena za prekomjerno proračunsko trošenje već je izrečena što je korak prema proceduri prekomjernog deficita. Bruxelles će sada predložiti otvaranje te procedure što onda moraju odobriti ministri financija zemalja članica.

Tijekom pandemije pravila o fiskalnoj disciplini u EU-u bila su suspendirana, a nakon što su od prošle godine vraćena u primjenu vidljivo je da se mnoge zemlje bore održati potrošnju u okvirima, s tim što se sada kao dodatni teret javlja trgovinski rat sa SAD-om i potreba povećanja izdvajanja za obranu.

“Proračunski deficit veći od tri posto nije u cijelosti objašnjen samo povećanjem troškova za obranu”, kazao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis govoreći o Finskoj.

U Finskoj, kako sada stvari stoje, deficit će prijeći dopuštene okvire i iduće i 2027. godine. U 2025. se očekuje na 4,5 posto BDP-a.

Dombrovskis je, kako prenosi Euronews, ipak ustvrdio da treba priznati posebne okolnosti u kojima se našla Finska jer je agresija susjedne Rusije na Ukrajinu negativno utjecala na povjerenje investitora i potrošača, a zatvaranje granice s Rusijom utječe i na turizam.

Finska ministrica financija Riikka Purra je poručila da njezina zemlja kani poduzeti korake u skladu s preporukama Bruxellesa. Njemačka je za malo izbjegla jednaku opomenu iako je Europska komisija zaključila da će stanje njemačkih javnih financija trebati uskoro ponovno provjeriti.

Europska komisija komentirala je i stanje u zemljama koje su dio procedure proračunskog deficita. Rumunjska može ispustiti uzdah olakšanja. Dombrovskis je pohvalio napore Bukurešta za ekonomskim reformama i isključio uporabu takozvane nuklearne opcije što znači suspenziju isplata europskog novca koji se mjeri milijardama eura. No, posla za tu zemlju još itekako ima s obzirom da će njezin proračunski manjak ove godine biti 8,5 posto BDP-a što je daleko najviše u EU.

Njemački će manjak u proračunu ove godine biti 3,1 posto BDP-a što je tehnički probijanje dopuštene granice, no Bruxelles se suzdržao od opomene s obzirom da je to probijanje u cijelosti obrazloženo povećanjem troškova za obranu.

Francuska je posebna priča budući da je još pitanje hoće li moći usvojiti proračun za 2026. s obzirom na političke turbulencije. No, barem su planovi u skladu s onim što Bruxelles preporučuje i želi.

Mađarska zasad ne čini potrebne korake u proračunu za 2026. koji bi je vodili ka izlasku iz postupka prekomjernog deficita. Zasad se Bruxelles zadovoljio opomenom, no mogla bi uslijediti i prijetnja kaznama ako Budimpešta ne bude djelovala do iduće revizije na proljeće.

Dobra vijest za EU u proračunskom smislu je Italija. Ta zemlja, koja je dugo vremena imala nestašan imidž, sada pod premijerkom Giorgiom Meloni financijski dobro brodi. Talijanski će manjak u idućoj godini pasti na 2,6 posto BDP-a i vlada planira i dalje zadržati potrošnju u dopuštenim okvirima. Ako se pokaže da to donosi jasan trend smanjenja javnog duga na dulji rok, Rim bi bio na putu za izlazak iz procedure prekomjernog manjka. No, treba istaknuti da je Italija druga najzaduženija zemlja EU-a nakon Grčke s javnim dugom na 137,9 posto BDP-a.