Obvezni mirovinski fondovi (OMF), ali i osiguranici, 2022. vjerojatno bi najradije zaboravili jer su svi prinosi te godine završili u debelom minusu. No, protekle dvije godine za mirovince su bile vrlo uspješne, osobito 2023. godina, a dobri trendovi nastavili su se i u ovoj godini. Imovina pod njihovim upravljanjem je u 2024. porasla za tri milijarde eura ili 14,8 posto te dosegnula vrijednost od 23,2 milijarde eura, što je tri milijarde eura ili 14,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Budući da izvedbu mirovinskih fondova valja promatrati u dužem razdoblju, za potrebe ove analize obuhvatit ćemo razdoblje od pet godina tijekom kojih su obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj zabilježili kontinuiran rast neto imovine i broja članova.
Prinosi mirovinskih fondova varirali su tijekom promatranog razdoblja, ali su generalno pokazivali pozitivan trend. U najviše rizičnoj kategoriji A, koja ima najveći udio dionica, prosječan prinos je u 2024. bio 13,27, odnosno prosječno 7,74 posto od osnivanja, uz izražene varijacije. Najmanji prinos pojedinačnog mirovinskog fonda prošle je godine bio 7,62 posto, a najveći više nego dvostruko veći (16,5 posto). Prinos u fondovima kategorije B, koja je srednjeg rizika, lani je u prosjeku iznosio 9,68 posto (prosječan prinos od osnivanja je 5,4 posto), pri čemu je raspon pojedinačnih prinosa išao od 6,84 do 12,72 posto.
U kategoriji C, koja je najkonzervativnija i najmanje rizična opcija jer se dominantno oslanja na obveznice, prošlogodišnji je prinos bio na razini od 3,55 posto, odnosno prosječan prinos od osnivanja 3,36 posto. Najuspješniji mirovinski fond u toj je kategoriji prošle godine povećao imovinu 4,33 posto, a najmanji je prinos bio 3,02 posto, prema podacima UMFO-a i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Od svog osnutka 2002. fondovi su svojim članovima zaradili ukupno 9,3 milijarde eura, ističu u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
„Tijekom 23 godine mirovinske štednje u fondu kategorije B, uzimajući u obzir da je cijelo vrijeme imao plaću jednaku prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj, član je ukupno uplatio 14.911 eura doprinosa, dok je fond u prosjeku zaradio dodatnih 11.275 eura. Nakon 23 godine štednje, član fonda kategorije B imao je ukupno 26.186 eura na računu, pri čemu zarada ostvarena ulaganjima mirovinskog fonda čini 43 posto ukupne vrijednosti stanja na računu“, pojasnio je predsjednik UMFO-a Gordan Šumanović prilikom predstavljanja rezultata poslovanja mirovinskih fondova za 2024. godinu.
Najmanje prinose ostvaruju fondovi kategorije C u kojima su članovi kojima nedostaje pet godina do mirovine i koji su zbog toga imaju najkonzervativniju strukturu ulaganja, uglavnom u obveznice. U 2024. prosječni prinos tih fondova iznosio je 3,55 posto, pri čemu je najuspješniji bio Erste Plavi s 4,33-postotnim prinosima. Slijede PBZ/CO s ostvarenih 3,93 posto prinosa, a AZ s 3,63 posto te Raiffeisen fond s tek 3,02 posto prinosa, što je ispod razine inflacije. Prema podacima UMFO-a, od osnivanja fondova kategorije C, 2014. godine, ostvarili su u prosjeku 3,36 posto. Najuspješniji je bio Erste Plavi s 3,79 posto prinosa, a najskromnije prinose ima AZ fond s tek 3,02 posto prinosa.
Struktura ulaganja OMF-ova pokazuje da je najveći dio imovine uložen u obveznice, zatim u dionice, dok je najmanje uloženo u UCITS i alternativne investicijske fondove. Ulaganja svih OMF-ova zajedno u obveznice na kraju prosinca 2024. godine iznosila su 14,1 milijardi eura (60,8 posto imovine) te se njihov udio na godišnjoj razini smanjio za 2,2 postotna boda. Zastupljenost ulaganja u dionice povećala se za 0,9 postotna boda te su ona na kraju godine iznosila 23,1 posto imovine OMF-ova (5,4 milijarde eura). Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 14,3 posto imovine OMF-ova, a ulaganja u strane dionice 8,9 posto imovine.
Ulaganja OMF-ova u UCITS i alternativne investicijske fondove krajem 2024. iznosila su 2,4 milijarde eura (10,5 posto imovine) te se njihov udio u ukupnoj imovini tijekom 2024. godine smanjio za 0,2 postotna boda. Međutim, udio alternativnih investicijskih fondova se krajem 2024. blago povećao u odnosu na kraj prethodne godine, za 0,5 postotnih bodova, te je krajem godine iznosio 2,2 posto imovine OMF-ova ili 511 milijuna eura. Novac i depoziti činili su 4,1 posto imovine, odnosno 955 milijuna. eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 0,8 postotnih bodova. Primjetno je smanjenje ulaganja OMF-ova na godišnjoj razini, gledano u postotku imovine, u domaće dionice, obveznice i ostale financijske instrumente i to za 5,5 postotnih bodova, iako nije bilo značajnih promjena u nominalnom iznosu tih ulaganja koja su krajem 2024. godine iznosila 14,7 milijarde eura.
Godišnji prinos OMF-ova (u postocima)
| OMF-ova (posto) | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | Prosječni prinos u zadnjih 5 god. * |
|---|---|---|---|---|---|---|
| AZ (A) | -0,38 | 10,82 | -2,11 | 13,00 | 9,11 | 6,4 |
| Erste Plavi (A) | -0,46 | 14,81 | -4,25 | 15,91 | 12,75 | 8,1 |
| PBZ CO (A) | 1,92 | 16,15 | -7,13 | 18,04 | 16,50 | 9,3 |
| Raiffeisen (A) | 0,30 | 11,45 | -4,92 | 9,88 | 7,62 | 5,2 |
| Mirex kateg. A | 0,43 | 13,52 | -4,12 | 14,88 | 13,27 | 8,0 |
| AZ (B) | 1,54 | 6,17 | -5,64 | 10,31 | 9,13 | 4,4 |
| Erste Plavi (B) | -0,22 | 10,28 | -5,18 | 13,56 | 12,00 | 6,4 |
| PBZ CO (B) | 2,19 | 9,25 | -7,61 | 12,99 | 12,72 | 6,1 |
| Raiffeisen (B) | 0,22 | 6,23 | -2,95 | 6,61 | 6,84 | 3,6 |
| Mirex kateg. B | 0,94 | 7,37 | -5,04 | 10,19 | 9,68 | 4,8 |
| AZ (C) | 0,42 | 0,59 | -5,51 | 4,06 | 3,63 | 0,6 |
| Erste Plavi (C) | 1,75 | 0,62 | -6,75 | 5,75 | 4,33 | 1,0 |
| PBZ CO (C) | 2,38 | -0,06 | -7,16 | 4,23 | 3,93 | 0,5 |
| Raiffeisen (C) | 1,23 | 0,44 | -3,49 | 3,28 | 3,02 | 0,9 |
| Mirex kateg. C | 1,15 | 0,43 | -5,25 | 4,00 | 3,55 | 0,7 |
Izvor: HANFA
Napomena: * na dan 31. siječnja 2025.
„Tijekom 23 godine mirovinske štednje u fondu kategorije B, uzimajući u obzir da je cijelo vrijeme imao plaću jednaku prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj, član je ukupno uplatio 14.911 eura doprinosa, dok je fond u prosjeku zaradio dodatnih 11.275 eura. Nakon 23 godine štednje, član fonda kategorije B imao je ukupno 26.186 eura na računu, pri čemu zarada ostvarena ulaganjima mirovinskog fonda čini 43 posto ukupne vrijednosti stanja na računu“, pojasnio je predsjednik UMFO-a Gordan Šumanović prilikom predstavljanja rezultata poslovanja mirovinskih fondova za 2024. godinu.
Najmanje prinose ostvaruju fondovi kategorije C u kojima su članovi kojima nedostaje pet godina do mirovine i koji su zbog toga imaju najkonzervativniju strukturu ulaganja, uglavnom u obveznice. U 2024. prosječni prinos tih fondova iznosio je 3,55 posto, pri čemu je najuspješniji bio Erste Plavi s 4,33-postotnim prinosima. Slijede PBZ/CO s ostvarenih 3,93 posto prinosa, a AZ s 3,63 posto te Raiffeisen fond s tek 3,02 posto prinosa, što je ispod razine inflacije. Prema podacima UMFO-a, od osnivanja fondova kategorije C, 2014. godine, ostvarili su u prosjeku 3,36 posto. Najuspješniji je bio Erste Plavi s 3,79 posto prinosa, a najskromnije prinose ima AZ fond s tek 3,02 posto prinosa.
Struktura ulaganja OMF-ova pokazuje da je najveći dio imovine uložen u obveznice, zatim u dionice, dok je najmanje uloženo u UCITS i alternativne investicijske fondove. Ulaganja svih OMF-ova zajedno u obveznice na kraju prosinca 2024. godine iznosila su 14,1 milijardi eura (60,8 posto imovine) te se njihov udio na godišnjoj razini smanjio za 2,2 postotna boda. Zastupljenost ulaganja u dionice povećala se za 0,9 postotna boda te su ona na kraju godine iznosila 23,1 posto imovine OMF-ova (5,4 milijarde eura). Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 14,3 posto imovine OMF-ova, a ulaganja u strane dionice 8,9 posto imovine.
Ulaganja OMF-ova u UCITS i alternativne investicijske fondove krajem 2024. iznosila su 2,4 milijarde eura (10,5 posto imovine) te se njihov udio u ukupnoj imovini tijekom 2024. godine smanjio za 0,2 postotna boda. Međutim, udio alternativnih investicijskih fondova se krajem 2024. blago povećao u odnosu na kraj prethodne godine, za 0,5 postotnih bodova, te je krajem godine iznosio 2,2 posto imovine OMF-ova ili 511 milijuna eura. Novac i depoziti činili su 4,1 posto imovine, odnosno 955 milijuna. eura, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 0,8 postotnih bodova. Primjetno je smanjenje ulaganja OMF-ova na godišnjoj razini, gledano u postotku imovine, u domaće dionice, obveznice i ostale financijske instrumente i to za 5,5 postotnih bodova, iako nije bilo značajnih promjena u nominalnom iznosu tih ulaganja koja su krajem 2024. godine iznosila 14,7 milijarde eura.
Zanimljivo je primijetiti da je omjer neto imovine hrvatskih mirovinskih fondova u odnosu na BDP dosegao 29 posto, što je usporedivo s Japanom i stavlja Hrvatsku na visoko sedmo mjesto među zemljama OECD-a po pitanju omjera izloženosti dioničkim tržištima i ostvarenih prinosa. Realni prosječni prinos od 2010. do 2022. godine iznosi 2,9 posto, što hrvatske mirovinske fondove smješta na šesto mjesto u Europi po uspješnosti.
Međunarodna usporedba nominalnih i realnih prinosa na mirovinske programe
Prosječni prinosi za razdoblje od 2010. do 2023. godine
| Zemlja | Nominalni prinosi | Realni prinosi |
|---|---|---|
| Austrija | 3,4 | 0,6 |
| Belgija | 4,9 | 2,4 |
| Estonija | 3,9 | 0,1 |
| Španjolska | 3,2 | 1,3 |
| Finska | 5,8 | 3,8 |
| Njemačka | 3,5 | 1,4 |
| Grčka | 2,8 | 1,3 |
| Irska | 6,3 | 4,2 |
| Italija | 2,7 | 0,9 |
| Latvija | 2,9 | 0,0 |
| Litva | 4,5 | 1,1 |
| Luxembourg | 2,7 | 0,6 |
| Hrvatska Mirex A | 7,1 | 4,3 |
| Hrvatska Mirex B | 5,5 | 3,1 |
| Hrvatska Mirex C | 3,2 | 0,4 |
Izvor: Hanfa
Mirovinski fondovi u Hrvatskoj pokazali su značajnu otpornost i sposobnost rasta u proteklih pet godina, unatoč izazovima poput inflacije i globalnih ekonomskih nestabilnosti. Kontinuirani rast neto imovine i broja članova, uz solidne prinose, ukazuje na stabilnost i povjerenje u hrvatski mirovinski sustav. Međutim, sustav se suočava i s određenim izazovima. Demografske promjene, posebno starenje stanovništva, predstavljaju dugoročni izazov za održivost mirovinskog sustava. Također, potreba za daljnjom diversifikacijom ulaganja i prilagodba novim tržišnim uvjetima ostaju ključni zadaci za upravljače fondova.
3 Odgovora
Svaka država ima po jedan mirovinski a Hrvatska tri stvarno smo bogati….
Bravo mi..
Nadajmo se da ce fond pametno investirati i da ce izdržati i krizna vremena. Bar smo po nečemu među boljim drzavama.