Hrvatski javni dug u trećem tromjesečju 2024. pao ispod 60 posto BDP-a

Hrvatski javni dug na kraju trećeg tromjesečja prošle godine spustio se na 59,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) došavši na razinu ispod dopuštenih 60 posto, a u istom razdoblju proračunski manjak je bio 2,3 posto BDP-a, objavio je Eurostat.

U eurima hrvatski je javni dug iznosio 49,98 milijardi eura i bio je 0,4 postotna boda niži no u prethodnom kvartalu i 3,6 postotna boda  niži nego u istom tromjesečju 2023. godine.

U eurozoni razina javnog duga bila je na 88,2 posto, a u cijeloj Europskoj uniji (EU) na 81,6 posto. Na kvartalnoj razini to je blagi pad u eurozoni i blagi rast u EU. Eurozona tako ima dug od 13,2 bilijuna eura, a EU od 14,5 bilijuna eura.

Javni dug eurozone sačinjavali su dužnički papiri udjelom od 84 posto, krediti udjelom od 13,4 posto te gotovina i depoziti udjelom od 2,6 posto.

Kako su neke od članica EU-a uključene u posuđivanje sredstava drugim članicama, međuvladina razina zaduženosti u eurozoni iznosila je 1,5 posto BDP-a.

U usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine 13 zemalja članica EU-a zabilježilo je rast omjera javnog duga i BDP-a, a 14 je imalo pad. Najveći rast se dogodio u Bugarskoj, Rumunjskoj, Finskoj i Francuskoj.

Najveći pad imali su Portugal, Slovenija i Grčka.

Na godišnjoj pak razini 16 je zemalja imalo rast javnog duga, a 11 pad. Najveći rast imale su Finska, Estonija i Poljska, a najveći pad Grčka, Portugal i Cipar.

Hrvatska je peta po razini smanjenja duga na godišnjoj razini.

Najveći javni dug prema BDP-u i dalje ima Grčka sa 158,2 posto, a slijedi Italija sa 136,3 posto. Treća je Francuska sa 113,8 posto i rastom od 2,4 postotna boda na godišnjoj razini. Kod Italije je taj rast 0,8 postotnih bodova, a Grčka je uspjela smanjiti dug za 10 postotnih bodova.

Kad je riječ o proračunskom manjku, on je u eurozoni na kraju trećeg tromjesečja 2024. stajao na 2,6 posto BDP-a te u cijeloj EU na 2,9 posto, što je u oba slučaja pad i na kvartalnoj i na godišnjoj razini.

Ukupni prihodi proračuna u eurozoni u trećem su kvartalu iznosili 47 posto BDP-a i bili su veći za 35 milijardi eura prema prethodnom tromjesečju. Ukupni rashodi su bili na 49,6 posto BDP-a.

Proračunski rashodi porasli su kvartalno oko 18 milijardi eura, ali je povećanje neutralizirao veći nominalni BDP, navodi Eurostat.

U cijeloj EU prihodi su bili na 46,4 posto BDP-a, a rashodi na 49,3 posto BDP-a.

Među velikim gospodarstvima eurozone po razini proračunskog manjka u trećem tromjesječju ističe se Francuska sa 6,3 posto BDP-a.

Hrvatski je manjak proračuna bio jedan postotni bod niži no na kraju drugog kvartala kada je iznosio 3,3 posto BDP-a. U trećem tromjesečju prošle godine bio je na 0,7 posto BDP-a.

U trećem kvartalu prošle godine devet članica EU-a imalo je veći manjak od dopuštenih tri posto BDP-a, a njih 20 je bilo u proračunskom deficitu.

Najveći su imale Bugarska s 8,7 posto i Rumunjska s 8,6 posto BDP-a.

Proračunski višak imalo je šest zemalja, a najveći Irska od 14,5 posto BDP-a te Cipar s pet posto.

Jedino nije bilo podataka za Italiju.