Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u znatno ispod prosjeka EU-a

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 63,3 posto i bio je znatno ispod prosjeka eurozone i EU-a u prvom tromjesečju ove godine, prema podacima Eurostata, statističkog ureda Europske unije.

Omjer bruto duga opće države i BDP-a u eurozoni iznosio je 88,7 posto i blago je porastao u odnosu na četvrto tromjesečje lani kada je iznosio 88,2 posto, dok je u EU omjer porastao s 81,5 posto na 82 posto. S druge strane, na godišnjoj razini je pao i u eurozoni i u EU, u prvom tromjesečju 2023. u eurozoni je iznosio 90,1 posto, a u EU 83 posto.

Iz Eurostata ističu da je na kraju ožujka 2024. dug opće države činio 83,9 posto dužničkih vrijednosnih papira u eurozoni i 83,4 posto u EU, 13,6 posto zajmova u eurozoni i 14 posto zajmova u EU te 2,6 posto valuta i depozita u eurozoni i u EU.

Na razini eurozone, na kraju prva tri mjeseca ove godine bruto dug opće države iznosio je 12,92 bilijuna eura, a na razini EU-a 14,10 bilijuna eura. U Hrvatskoj je dug opće države u prvom tromjesečju 2024. iznosio 49,52 milijarde eura i bio je veći za 1,27 milijardi eura nego na kraju 2023 godine. Na kraju istog razdoblja lani iznosio je 48,4 milijarde eura.

Na kraju prva tri mjeseca 2024. najviši omjere državnog duga i BDP-a zabilježen je u Grčkoj, 159,8 posto. Slijede Italija sa 137,7 posto, Francuska sa 110,8 posto, Španjolska sa 108,9 posto, Belgija sa 108,2 posto i Portugalu sa 100,4 posto. Najmanji omjer imala je Bugarska s 22,6 posto, nakon nje je Estonija s 23,6 posto i na kraju Luksemburg s 27,2 posto.

U odnosu na zadnje tromjesečje prošle godine, u 20 država članica EU-a zabilježeno je povećanje udjela duga u BDP-u na kraju prva tri mjeseca 2024., dok je kod sedam zabilježen pad.

Najveće povećanje imala je Slovačka s 4,6 postotnih bodova, na drugom mjestu je Estonija s četiri postotna boda, a na trećem Belgija s 3,1 postotnim bodom. Hrvatska je bilježila blagi rast od 0,3 postotna boda. Iznenađujuće je da je najveći pad zabilježen u Grčkoj, 2,1 postotni bod, na Cipru i u Nizozemskoj zabilježen je pad od 1,2 postotna boda, dok treće mjesto dijele Švedska i Irska, obje su bilježile pad od 0,8 postotnih bodova.

U usporedbi s prva tri mjeseca lani, 12 država članica zabilježilo je povećanje udjela duga u BDP-u, a 14 država pad, dok je omjer u Irskoj ostao stabilan, navodi Eurostat.

Najveći porast omjera zabilježen je u Estoniji, 6,3 postotna boda. Slijede Finska s 4,2 postotna boda, Poljska s 3,3 postotna boda, Slovačka s rastom od 2,7 postotnih bodova, Rumunjska s 2,2 postotna boda, Litva s 2,1 postotnim bodom i Belgija s dva boda.

Istovremeno, najveći pad zabilježen je u Portugalu i to 12 postotnih bodova, zatim u Grčkoj, 9,6 postotnih bodova, i na Cipru, 6,8 postotnih bodova. U skupini zemalja s najvećim padom nalazi se i Hrvatska s 5,3 postotna boda, slijedi Nizozemska s 2,8 postotnih bodova, a na kraju su Španjolska i Njemačka, obje su imale po 2,2 postotna boda.

Europski statistički ured objavio je i tromjesečne podatke o međuvladinom kreditiranju (IGL) zbog uključenosti vlada u kreditiranje pojedinih država članica EU-a. IGL kao postotak BDP-a na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosio je 1,4 posto u eurozoni i 1,2 posto u EU-u.

Velike zasluge za ovakve podatke o hrvatskom javnom dugu možemo pripisati bivšem ministru financija Zdravku Mariću. „Od početka mog mandata 2016. godine veliki naglasak je stavljen na izradu i praćenje strategije smanjenja udjela vanjskog duga u BDP-u. Znali smo da to moramo napraviti.“, naveo je krajem travnja za Financije.hr nakon objave podataka o dugovanju Hrvatske u četvrtom kvartalu prošle godine.

Nakon što se udio duga počeo smanjivati dogodilo se više pozitivnih stvari, a državi je narastao ugled.

„Ostvarili smo bolji kreditni rejting, a uslijedile su i pozitivne reakcije iz EU. Upravo smo te rezultate koristili kao glavnu polugu i argumentaciju oko uvođenja eura u hrvatski novčani sustav. Iznimno mi je drago da su ti rezultati ostvareni.“, prisjetio se.

Marić je istaknuo i kako nikad nisu odustali od strategije smanjenja udjela vanjskog duga u BDP-u ‘čak ni kod pandemije Covida i problemima s brodogradilištima’.

„Financije Republike Hrvatske nitko više nije dovodio u pitanje kao održive. Govorim u kontekstu javnih financija. To je naravno i privuklo dodatne investicije, a kreditni rejting države je na povijesno visokim razinama.“, zaključio je Marić za Financije.hr, ogradivši se pri tom od bilo kakvih političkih pitanja i trenutne politike u vezi financija, poput primjerice predizbornog povećanja plaća u državnom i javnom sektoru, što su kritizirali istaknuti ekonomski analitičari. Podsjetimo, Marić je napustio Vladu RH u srpnju 2022. godine, navodeći da se više ne vidi u politici.