Hrvatski građani među lošijima u EU po korištenju e-servisa javnih institucija

U prošloj godini 71,9 posto stanovnika Europske unije (EU) u dobi od 16 do 74 godine koristilo je internetske stranice ili aplikacije javnih institucija što je rast od 1,9 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu te 4,3 postotna boda naspram 2022. godine kada se počela voditi ta statistika, objavio je Eurostat.

Najviše se u tom smislu ističe Danska u kojoj je čak 98 posto ljudi koristilo usluge digitalnih servisa javnih službi.

Nakon Danske broj je najviši u Nizozemskoj, i to 96,2 posto te u Finskoj od 96,1 posto i Švedskoj od 96 posto.

Najmanji broj ljudi koji je koristio tu vrstu usluga zabilježen je u Rumunjskoj, tek 24,1 posto. Druga od dna ljestvice je Bugarska s 36 posto, a onda Italija s 57,7 posto.

Za Hrvatsku je brojka 65,7 posto i samo je pet zemalja EU-a u tome gore od Hrvatske. Uz spomenute tri to su još Poljska sa 61,1 posto i Slovačka sa 62,9 posto.

Njemačka ima tek blago veću stopu od Hrvatske i iznosi 66,5 posto.

U Francuskoj je 87,3 posto, a u Španjolskoj 80,7 posto.

Slovenija je također bolja od Hrvatske sa 72,1 posto građana koji su koristili internetske stranice ili aplikacije javnih institucija za dobivanje usluga.

Najčešći razlog zbog kojega su europski građani koristili digitalne servise javnih institucija bio je dobivanje informacija oko različitih vrsta usluga, beneficija, zakonskih odredbi, radnog vremena i slično. U tu svrhu e-servisima je pribjeglo 44,2 posto državljana EU-a.

Na drugom je mjestu pristup osobnim informacijama, a tu je stopa korisnika 41,3 posto.

Treću poziciju zauzima podnošenje porezne prijave. Na taj čin digitalnim putem odlučilo se 38,2 posto građana EU-a u dobih od 16 do 74 godine.

Za dobivanje ili rezervaciju termina za neku uslugu e-servise je koristilo 38,1 posto građana, a za preuzimanje i tiskanje obrazaca 36,7 posto ljudi.

Tek nešto manje ili 36,6 posto građana koristilo je internet ili aplikacije javnih službi za službenu komunikaciju ili dobivanje službenih dokumenata dok je 20,8 posto tim putem zatražilo službene dokumente ili potvrde.

Za oko petinu ili 20,7 posto ljudi bitno je bilo pristupiti javnim bazama podataka, a 18,1 posto je tim putem tražio ostvarenje određenih beneficija i prava. Za pritužbe javnim službama elektronskim putem odlučilo se 5,7 posto građana.