Pola klimatološke zime je praktično već odmaklo, pa se i zalihe plina u europskim skladištima prazne pri čemu je zemlja s trenutačno najmanjom količinom takvih zaliha u Europskoj uniji (EU) Hrvatska. Bitno olakšavajuća okolnost je da Hrvatska odnedavno ima bitno povećani kapacitet terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), na otoku Krku, jer bi samo sa sadašnjim stanjem zaliha u podzemnom skladištu Okoli teško uspješno dočekala proljeće.
Prema podacima tvrtke Podzemno skladište plina (PSP), na 20. siječnja zalihe plina u skladištu iznose 27 posto. Za usporedbu, na dan 4. veljače prošle godine zapunjenost je bila 34 posto.
Prema podacima analitičke platforme Kyos, na dan 18. siječnja prosječna popunjenost skladišta plina u Europskoj uniji (EU) bila je 49,8 posto, dakle gotovo dvostruko više no što je slučaj u Hrvatskoj.
Ono što Hrvatskoj, kako smo rekli, jako dobro dođe jest činjenica da u Omišalj na Krku pristižu brodovi s LNG-jem, pa je tako tamošnje stanje zaliha 40,5 posto. Kapacitet krčkog terminala je od studenoga povećan gotovo dvostruko, na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje.
Iz Ministarstva gospodarstva su već u par navrata isticali da sigurnost opskrbe ne ovisi samo o skladištu Okoli već i o dopremi putem krčkog terminala, vlastitoj proizvodnji te međudržavnim plinovodima.
Osim Hrvatske u ovome trenutku dosta niske zalihe u skladištima ima Nizozemska s brojkom od 35,6 posto, no i tamo LNG kapaciteti spašavaju stvar jer su im zalihe na 52,4 posto. Uvjerljivo najveće zalihe u ovome trenutku u skladištima ima Portugal gdje iznosi 84 posto, a nakon toga Švedska s 81,6 posto. Dosta dobro stoji i Poljska sa 72,8 posto.
Vjerojatno se može reći da je teško očekivati neke posebne drame oko raspoloživosti plina do kraja sezone grijanja u Europi.
Europska komisija je ovih dana objavila izvješća za tržišta plina i električne energije za drugi kvartal prošle godine u kojemu je ustvrdila da su se ta tržišta vratila na stabilnije i predvidivije razine. Izgleda da se to može reći i za aktualni trenutak.
U drugom kvartalu prošle godine veleprodajna cijena plina na referentnom europskom tržištu iznosila je 35 eura za megavat-sat (MWh), a u ovome trenutku je 36,5 eura.
Inače, potrošnja plina u EU u drugom tromjesečju prošle godine, pokazuje izvješće Europske komisije, bila je dva posto niža no u istom razdoblju prethodne godine. Obično je potrošnja u drugom kvartalu negdje na polovici one iz prvog kvartala budući da u drugom već potpuno završava sezona grijanja.
U tom drugom kvartalu lani EU je uvezao 75 milijardi kubičnih metara plina što je bilo osam posto više na godišnjoj razini. Za to je bio najviše zaslužan rekordan uvoz LNG-a u količini od 35 milijardi kubičnih metara ili 37 posto više naspram istog kvartala u 2024.
Pročitajte još:
Norveška je bila glavni opskrbljivač plinovodima, a SAD za LNG.
Cijena električne energije u EU je u drugom kvartalu lani bila niža no prethodnog kvartala uglavnom zbog pada cijene plina.
Potrošnja struje je u tom razdoblju uglavnom ostala ista na godišnjoj razini, odnosno povećanje je tek bilo 0,4 posto. Od 27 članica u njih 17 je došlo do povećanja potrošnje dok je kod ostatka stagnirala ili pala.
