U prvih devet ovogodišnjih mjeseci hrvatske banke su imale ukupnu dobit od 1,13 milijarde eura što je rezultat slabiji za 5,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, otkrivaju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Od 20 banaka u Hrvatskoj 19 ih je poslovalo s dobiti, a jedino je J&T banka imala gubitak od 728 tisuća eura.
Najveća hrvatska banka Zagrebaka banka, dio UniCredit grupe, ostvarila je i najveću dobit koja je iznosila 360,7 milijuna eura. Tržišni udio Zagrebačke banke u ukupnoj imovini bankovnog sustava je 25,6 posto.
Druga najveća banka Privredna banka Zagreb (PBZ), dio grupacije Intesa Sanpaolo, imala je dobit od 281,9 milijuna eura. Njezin je tržišni udio 20,5 posto. Erste&Steiermärkische banka, treća po veličini, imala je dobit od 186,8 milijuna eura. Ona ima tržišni udio od 18,09 posto.
Ukupna imovina hrvatskih banaka je 90,35 milijarde eura, a na tri najveće banke otpada imovina vrijednosti od oko 58 milijardi eura ili oko 64 posto. U odnosu na kraj prošle godine imovina je povećana za 7,4 posto.
Od ostalih većih banaka OTP je imao dobit od 96,9 milijuna eura. Njegov tržišni udio je 10,5 posto. Raiffeisenbank Austria (RBA) je ostvarila profit od 72,9 milijuna eura, a Hrvatska poštanska banka (HPB) od 51,4 milijuna eura. RBA drži 8,14 posto, a HPB 8,57 posto tržišta.
HNB u svom komentaru navodi da su se smanjili pokazatelji profitabilnosti u odnosu na kraj prošle godine, pa je tako prinos na imovinu iznosio 1,7 posto, a prinos na kapital 15,5 posto. Rast imovine tijekom ove godine ostvarilo je 16 banaka, a najvećom stopom od 11 posto OTP banka. Najveći pad vrijednosti imovine od 10,4 posto imala je Croatia banka.
Ukupni kamatni prihodi banaka u prvih devet mjeseci ove godine iznosili su 2,2 milijarde eura i to je 5,6 posto manje no u prvih devet mjeseci 2024. godine.
Stopa ukupnoga kapitala, što je jedan od ključnih pokazatelja kapitaliziranosti bankovnog sustava, blago se smanjila na 23,1 posto. Sve banke imale su stopu ukupnog kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.
Visoka je i likvidnost bankovnog sustava s prosječnim koeficijentom likvidnosne pokrivenosti na 217,9 posto. Minimalni je zahtjev 100 posto.
Pročitajte još:
Ukupno su krediti kućanstvima u promatranom razdoblju porasli za 10,1 posto, a nefinancijskim tvrtkama 9,2 posto.
Ukupan iznos neprihodonosnih kredita smanjio se za 2,6 posto u odnosu na kraj 2024., a njihov udio u ukupnim kreditima i predujmovima stagnirao je na 2,3 posto. Udio NPL-ova u portfeljima kredita nefinancijskim društvima nastavio se smanjivati i iznosio je 3,7 posto, a kod kućanstava se smanjio na 3,5 posto, navodi se u komentaru HNB-a.
