Hrvatska uz Grčku najgora u EU po postotku stranih studenata

Studiranje u inozemstvu je u pravilu dobro iskustvo u formativnoj dobi, a zemlje Europske unije (EU) nude različite uvjete za strane studente, uključivo financijske, o čemu onda ovisi i njihov interes.

Naravno, bitnu ulogu igra i kvaliteta, odnosno ugled visokoobrazovnog sustava.

EU je jedno od najzanimljivijih svjetskih odredišta za kulturnu razmjenu i kvalitetno obrazovanje i broj stranih studenata je 2023. godine iznosio 1,76 milijuna ili 8,4 posto ukupne europske studentske populacije.

Jedan od bitnih faktora koji utječe na izbor mjesta za studij u inozemstvu je postoji li mogućnost rada uz studij za strane studente. U EU, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i na Islandu to je moguće pod uvjetom da su upisani na neki visokoškolski studij. U nekim zemljama nije potrebna ni radna dozvola, a u nekima jest samo za one koji dolaze izvan EU-a ili Europskog ekonomskog prostora (EEA).

Španjolska tvrtka Studiesln.com, koja pomaže pri odabiru studija u toj zemlji, analizirala je 30 europskih zemalja i mogućnosti rada za međunarodne studente u njima, uključujući cijenu rada i mjesečne zarade.

Predmet analize nije bila cijena školarina što je također važan faktor pri odlučivanju o destinaciji.

U 14 od 30 zemalja strani studenti ne trebaju radnu dozvolu. To su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Irska, Švedska, Finska, Portugal, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Poljska, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva.

U Austriji, Belgiji, Danskoj, Grčkoj i Italiji moraju je imati oni koji dolaze izvan EU-a ili zemalja EEA. U Češkoj i Hrvatskoj također je nekad potrebna dozvola za studente iz trećih zemalja, no to je ovisno o svakom pojedinačnom slučaju.

U osam zemalja se ipak mora tražiti dozvola, a to su Španjolska, Nizozemska, Slovenija, Norveška, Malta, Luksemburg, Island i Cipar.

U većini europskih zemalja strani studenti mogu raditi do 20 sati tjedno, a u nekima je prag i niži poput Luksemburga i Nizozemska gdje je brojka 15, odnosno 16 sati.

U Hrvatskoj također mogu raditi do 20 sati tjedno osim za vrijeme praznika kada im je dopušteno puno radno vrijeme. Slično je u još nekim zemljama EU-a.

U Finskoj, Mađarskoj i Španjolskoj mogu raditi do 30 sati tjedno, a u Estoniji nema ograničenja.

Cijena sata za studente varira od 3,32 eura u Bugarskoj do 18 eura u Luksemburgu. U polovici zemalja cijena je niža od osam eura po satu.

Među one gdje su nominalni iznosi nisku su još Mađarska sa 4,19 eura, Estonija sa 4,30 eura, Latvija sa 4,47 eura i Slovačka sa 4,69 eura.

U Hrvatskoj je procijenjena cijena radnog sata 5,25 eura.

Uz Luksemburg, visoke satnice imaju Island i Norveška, a zatim i Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo, svi preko 14 eura, što je i očekivano s obzirom na cijene i troškove u tim zemljama.

Studiesln.com je izračunao da strani studenti u EU najviše mjesečno mogu zaraditi u Irskoj, i to do 1.170 eura.

Nakon toga slijedi Švedska s 1.113 eura te Njemačka i Španjolska s 1.111 eura.

U Njemačkoj je cijena radnog sata 12,82 eura, a u Španjolskoj 9,26 eura.

U Francuskoj studenti mogu mjesečno zaraditi do 900 eura, a u Italiji između 600 i 750 eura.

U Hrvatskoj je brojka 485 eura, a u Sloveniji 639 eura uz cijenu sata od 7,84 eura.

Naravno da strani studenti vrlo često traže studijske programe koji su dostupni na engleskom jeziku, a ulogu u odabiru, kako već rekosmo, igra ugled sveučilišta, a zatim i useljeničke politike, sigurnost te kvaliteta života i pogodnosti koje neko društvo omogućava.

Luksemburg u EU ima najveći udio stranih studenata u ukupnoj studentskoj populaciji, čak 52,3 posto.

Dosta daleko iza je Malta s 29,6 posto te Cipar s 22,3 posto.

Austrija ima 20 posto stranih studenata, Češka 16,6 posto, a Slovačka 15,2 posto.

U Njemačkoj ih je 12,7 posto, u Francuskoj 9,7 posto, u Italiji 4,8 posto, a u Španjolskoj 4,3 posto.

Hrvatska sveučilišta nemaju baš neki posebno dobar međunarodni ugled, pa se to onda vjerojatno i očituje kroz udio stranih studenata. Tek ih je 3,7 posto i od nas je u EU jedino gora Grčka s tri posto. U Sloveniji je, recimo, brojka 10,6 posto.

Gledano brojčano, u 2023. godini u Njemačkoj je bilo 423.197 stranih studenata što je najveći pojedinačni broj u jednoj zemlji EU-a.

U Hrvatskoj ih je bilo tek 5.929.

Najveću brojku u Europi imalo je Ujedinjeno Kraljevstvo od 732.285 stranih studenata što je gotovo četvrtina ukupne studentske populacije ili 23 posto.

U Francuskoj ih je bilo 276.217, u Italiji 106.450, a u Španjolskoj 102.162.

Slovenija je brojala 8.499 stranih studenata, dakle osjetno više no Hrvatska s obzirom da su obje male zemlje.