Vlada će Hrvatskome saboru uputiti redovno šestomjesečno izvješće o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije (EU), do 30. lipnja 2025. godine, što je njezina zakonska obveza.
Izvješće obuhvaća ključne podatke o provedbi programa financijskog razdoblja 2021. – 2027. godine, a predstavljeno je na sjednici Vlade.
Prema podacima Ministarstva financija Republika Hrvatska je od pristupanja Europskoj uniji, odnosno od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2025. uplatila u europski proračun 6,51 milijardi eura, dok je iz europskog proračuna u naš proračun uplaćeno 23,26 milijardi eura s Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Razlika iznosi 16,75 milijardi eura sa NPOO ili, bez NPOO, 12,26 milijardi eura u korist proračuna RH.
“Ukupno, kada zbrojimo sredstva iz redovitih financijskih perspektiva i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Fonda solidarnosti u plusu smo u odnosu na ono što uplaćujemo u europski proračun 20 milijardi eura”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Što se tiče godišnjih uplata u zajednički proračun, one su se kretale od 500 do 900 milijuna eura, ovisno o kretanju BDP-a u odnosu na druge članice EU. Iznos uplata između 2028. i 2034. godine trebali bi se kretati oko 1,5 milijardi eura.
U financijskom razdoblju 2021. – 2027. na raspolaganju nam je 12,62 milijardi eura europskih sredstva, dosad je ugovoreno 1,72 milijardi eura, korisnicima isplaćeno 503,23 milijuna eura.
Najveći dio usmjeren je u prometnu infrastrukturu, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, obrazovanje, zdravstvo, digitalizaciju te razvoj poduzetništva i poljoprivrede, inovacije.
Iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda osigurano je 5,2 milijarde eura, odnosno 6,12 milijardi eura s nacionalnim sufinanciranjem. Značajan dio sredstava usmjerava se u promet – razvoj javnog prijevoza, željezničke i cestovne mreže te pomorsku povezanost otoka i obale.
Do 2029. planira se višestruko povećanje broja putnika u javnom prijevozu, izgradnja 41 kilometra novih cesta i 84 kilometra željezničkih pruga, postavljanje najmanje 244 punionice za vozila na alternativni pogon te modernizacija željezničko-cestovnih prijelaza i luka.
Pročitajte još:
U sektoru gospodarenja otpadom osigurano je 167 milijuna eura, s ciljem povećanja kapaciteta recikliranja za 180 tisuća tona godišnje i smanjenja odlaganja otpada za 40 posto. Za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije predviđeno je više od 542 milijuna eura.
Poduzetnicima je na raspolaganju 1,1 milijarda eura, od čega 800 milijuna kroz bespovratne potpore i 300 milijuna putem financijskih instrumenata. U području digitalizacije podržat će se javne institucije i gotovo 1.500 malih i srednjih poduzeća u uvođenju inovacija i digitalnih rješenja.
