Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen je i u trećem tromjesečju 2025. godine, čime se dodatno spustio ispod prosjeka eurozone, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.
Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju trećeg tromjesečja prošle godine 88,5 posto i bio je viši za 0,3 postotna boda nego krajem lipnja.
Isti bodovni rast zabilježio je i na razini Europske unije, čime je dosegnuo 82,1 posto.
U odnosu na treće tromjesečje 2024. godine udio duga u BDP-u bio je u zoni primjene zajedničke europske valute veći za 0,8 postotnih bodova i za 0,9 postotnih bodova na razini Unije.
Na kraju rujna bruto dug opće države je na razini eurozone dosegnuo 13,85 bilijuna eura, a na razini EU 15,25 bilijuna. To znači da je u eurozoni bio veći za otprilike 180 milijardi eura nego na kraju lipnja, te za otprilike 200 milijardi na razini Unije.
Najviši je, javlja Hina, ponovo bio u Grčkoj gdje je premašio BDP za otprilike 50 posto. Slijede Italija s dugom većim od BDP-a za otprilike 38 posto i Francuska s 18 posto.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju trećeg tromjesečja prošle godine iznosio 51,838 milijardi eura i bio je veći za 906 milijuna eura nego na kraju lipnja. Iskazan udjelom u BDP-u spustio se pak na 57,2 posto, s 57,5 posto koliko je iznosio sredinom godine.
Najbliže su Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju trećeg kvartala bile Poljska i Rumunjska gdje je iznosio 58,1 odnosno 58,9 posto.
Najmanji dug od 22,9 posto zabilježila je ponovo Estonija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u ponovno ispod prosjeka eurozone
Eurostat je objavio i da je hrvatski proračunski manjak osjetno umanjen u trećem tromjesečju prošle godine, ponovno se spustivši malo ispod “plafona” od tri posto BDP‑a.
Sezonski proračunski manjak u eurozoni je u spomenutom kvartalu iznosio 3,2 posto, kao i na razini Europske unije.
Pročitajte još:
Manjak veći od tri posto BDP-a u istom je razdoblju imalo devet članica EU, pri čemu prednjači Rumunjska sa 7,3 posto. Slijede Poljska i Belgija s 5,8, odnosno 5,7 posto BDP‑a.
Hrvatska je bilježila proračunski manjak od 2,9 posto BDP‑a, nakon što je u tri mjeseca prije toga iznosio 3,8 posto.
