Hrvatska u svibnju imala najveći pad proizvodnje u EU na mjesečnoj razini

U svibnju ove godine sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je 1,7 posto  u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska, međutim, ima najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini, i to od 2,9 posto. Nakon nje su Slovačka s padom od 2,8 posto te Belgija s 2,7 posto.

Na razini čitave Europske unije (EU) industrijska je proizvodnja u svibnju u odnosu na travanj bila veća za 1,5 posto.

Čak 12 zemalja EU-a imalo je mjesečni pad industrijske proizvodnje.

Najveći rast imala je Irska, od čak 12,4 posto, a nakon toga Malta s 3,4 posto te Njemačka od 2,2 posto.

Na godišnjoj razini u eurozoni industrijska je proizvodnja u svibnju bila veća 3,7 posto dok je u cijeloj EU brojka rasta bila 3,4 posto.

Najveći godišnji rast opet je imala Irska, i to od 40,7 posto ispred Finske s 5,9 posto te Švedske s pet posto.

List Irish Examiner objašnjava tako visoku brojku za Irsku snažno povećanom proizvodnjom multinacionalnih tvrtki sa sjedištem u toj zemlji potaknutu utrkom sa mogućnošću nametanja visokih američkih carina na proizvode iz EU-a.

Najveći godišnji pad industrijske proizvodnje imale su Belgija sa 7,3 posto i Bugarska sa 6,5 posto. Inače, deset zemalja EU-a imalo je godišnji pad industrijske proizvodnje.

Hrvatska je ostvarila godišnji rast industrijske proizvodnje od 1,8 posto što je najniža brojka rasta od početka godine.

Pogledamo li sastavnice industrijske proizvodnje u eurozoni na godišnjoj razini, ona je bila veća 11,6 posto kod netrajnih potrošačkih dobara.

Kod kapitalnih dobara rast je 4,5 posto te kod proizvodnje energije 2,6 posto.

Pad se dogodio kod intermedijarnih dobara, i to od 1,8 posto te kod trajnih potrošačkih dobara za minimalnih 0,1 posto.